Za doc. dr. sc. Zorana Žgaljardića, vlasnika istoimenog Centra za estetsku kirurgiju u Opatiji i Zagrebu, godina je odlično počela. Na nedavno održanom Međunarodnom stručnom skupu Quality Achievements Convention u Dubaiju primio je nagradu Europskog društva za istraživanje kvalitete (ESQR) za dostignuća u 2021. godini – Quality Achievements Award 2021. Iako već ima brojne nagrade i priznanja, pa i nominaciju među 100 najboljih estetskih kirurga svijeta, nagrada iz Dubaija jako mu znači, jer je – kako kaže – velika stvar biti izabran između 45 kompanija, klinika, bolnica, javnih ustanova i organizacija iz 38 zemalja Europe, Azije, Amerike, Afrike i Australije.
U godini u kojoj slavi tri desetljeća rada svojeg Centra za estetsku kirurgiju, stigla su i još dvije nagrade: Socrates za dostignuća u medicinskim znanostima i praksi, koju dodjeljuje Europe Business Assembly (EBA), sa sjedištem u Oxfordu, kao i nagrada na Beauty Trophyju u Monte Carlu za novu tehniku pomlađivanja FACEaŽ. Riječ je o tehnici koja kombinira radiofrekvenciju s needlingom i određenim vrstama pilinga, tj. brzom i visoko funkcionalnom zahvatu nakon kojeg osoba već idući dan može normalno funkcionirati i ići na posao. Upravo ovakvi, sinergijski tretmani pokazali su se kao budućnost kozmetske kirurgije, pa je – osim FACEaŽ tretmana – u Centrima za estetsku kirurgiju doc. dr. sc. Zoran Žgaljardić vrlo tražen i Body Lab tretman za oblikovanje tijela koji kombinira elektrostimulaciju mišića i radiofrekvenciju u postoperativnim tretmanima, ali i tretmanima mršavljenja bez odlaska 'pod nož'.
Povodom brojnih priznanja i 30. rođendana Centra za estetsku kirurgiju s doc. dr. sc. Zoranom Žgaljardićem razgovarali smo o najtraženijim tretmanima u kozmetskoj kirurgiji, trendovima, ali i o temi o kojoj se do sada nije pričalo - u kojoj mjeri preboljenje COVID-a utječe na rezultate zahvata.
Privatnu Polikliniku u Opatiji osnovali ste 1999. godine, a 10 godina nakon toga i u Zagrebu. Koliko se struka promijenila od tada, a koliko vaš rad?
Kada govorimo o operativi, možemo reći da je ona uglavnom ostala ista, a promjene su se uglavnom dogodile u detaljima. Svaki kirurg unaprijedi neku svoju tehniku, odnosno poboljšava rezultate na nivou svojih tehnika. Tako, primjerice, redukciju dojki više ne radim po jednom planu, već razdvojeno u dva ili tri akta. Također, rekonstrukciju nosa radim s hrskavicom uha, što se nekada nije radilo, a i danas se još uvijek rijetko radi. Još jedan primjer je face lifting i problem kako tretirati deblje lice, prepuno masnih stanica, koje se mora podići, o čemu sam nedavno održao predavanje u Dubaiju. To je dobar primjer mog osobnog napretka u laserskoj lipolizi lica, koja se radi samostalno ili se kombinira s faceliftingom.
Jedan ste od najnagrađivaniji kirurg u našoj regiji. Uvršteni ste i među 100 najboljih kirurga svijeta. Imate li možda favorita među nagradama?
Možda mi je najdraža baš ta koju ste spomenuli. Bilo je to 2008. godine u Kolumbiji. Tisuću doktora iz cijelog svijeta predalo je po više od stotinu svojih radova, različitih operacija s rezultatima prije i poslije zahvata. U komisiji su bili Pierre Fournier i George Fisher, za koje se kaže da su 'očevi liposukcije'. Velika je stvar kad vam se takva nagrada dogodi kao mladom kirurgu i kad dobijete poziv predati radove na natjecanje u sklopu Internacionalne asocijacije za kozmetsku kirurgiju. I bio sam vrlo ponosan na to. No bio mi je to i poticaj za dalje. Važno je natjecati se i prezentirati svoj rad, a nagrade su tu da govore o mom radu. Ove sam godine za natjecanje u Monte Carlu predao nekoliko svojih radova i moram priznati da me sve to na neki način i zabavlja, jer mogu spojiti pleasure i business. Još uvijek mi je strast uspjeti u nečemu što se smatra rizičnim ili što je netko odbio. Mislim da se po broju operacija i ekstenzija operativnih zahvata moj Centar za estetsku kirurgiju razlikuje od drugih.
Je danas lakše ili teže biti kozmetski kirurg?
Teže. Velik je problem u netočnim informacijama koje se mogu pronaći na Internetu. Mladi ljudi su jako informirani, stoga si sami i postavljaju indikaciju, čak si i sami odaberu tretman po toj indikaciji. Nekad su nas pacijenti bespogovorno slušali, a danas naše savjete posluša tek njih oko trideset posto. Ja, naravno, imam standarde po kojima radim i ne pristajem na sve te zbog toga zasigurno izgubim određeni postotak klijenata. Ne mogu stajati iza posla s kojim se kao kirurg ne slažem. Za mene je prirodno zlatni standard. Mogu napraviti neku ekstravaganciju, ali ne želim. Ti trendovi su prolazni, a nakon nekog vremena većini se neće svidjeti. S obzirom na to da imam međunarodno iskustvo i često sam na samom izvoru trendova, teško me u tom mišljenju pokolebati.
Jesu li komplikacije nakon takvih zahvata jedan od vaših argumenata?
Nove stvari donose svoje komplikacije. Iskusni kirurg dobro će razmisliti hoće li staviti filer u donji kapak i gdje će ga aplicirati. Ima jako puno komplikacija, pogotovo kad danas svatko sve radi. Ozbiljan liječnik mora stajati iza svoga rada i, kad se komplikacija dogodi, biti spreman pravovremeno reagirati. Od komplikacija se ne može bježati. Svaki zahvat, tj. unošenje stranog materijala (pa bio i prirodnog porijekla, poput hijalurona) nosi svoje komplikacije, koje morate biti sposobni riješiti. Svaki kirurg toga mora biti svjestan, ali i imati široko znanje o onome što radi prije nego se u upusti u zahvat.
Je li to onda i vaš moto kojim vodite Centar za estetsku kirurgiju doc. dr. sc. Zoran Žgaljardić?
Jedan mi je profesor u Argentini rekao da uvijek radim onu tehniku koja najviše paše mojim rukama. Kirurzi će uvijek željeti isprobavati nešto novo i drukčije, ali treba jako dobro razmisliti prije nego se upuste u to. Uzmimo, primjerice, laser. Laser je samo tehnologija u nečijim rukama. No vaša osobna tehnika liposukcije mora biti jako dobra da biste prije nje mogli obradili tkivo s laserom. Naglasak mora biti na znanju i savjesti.
Kada usporedimo našu zemlju i trendove u kozmetskoj kirurgiji s, primjerice, Dubaijem, gdje ste predavač i čest gost na konferencijama, postoje li velike razlike?
Tamo sam naučio razgovarati s ljudima različitih nacija, kojih je 174, te prepoznati njihove želje. U Aziji je prisutan trend rezanja uglova čeljusti i 'v' oblik lica. Kod nas je trend naglašavanja uglova čeljusti, kakvu ima Angelina Jolie ili Brad Pitt. Upravo sam se sjetio svog prvog klijenta iz Australije, Davida Foxa, koji je sam iskazao želju da pokažemo rezultate njegovog zahvata, a kojem sam radio sekundarnu rinoplastiku i povećanje uglova čeljusti. I mogu reći da je ispao odlično, a to vam je još jedan primjer zahvata koji se rijetko radi. To poimanje ljepote u različitim kulturama vrlo je zanimljivo.
Koji su danas najtraženiji zahvati u kozmetskoj kirurgiji?
Tu ću vam morati dati jedan malo općenit odgovor. Prošlo je vrijeme instant filera. Mislim da se stvari ponovno vraćaju u svoje okvire, tj. da se ide prema dugotrajnijim kirurškim rješenjima. Pacijenti kalkuliraju. Neće ulagati u nešto što će nestati za četiri mjeseca. Naravno, ne živimo svi na Beverly Hillsu i ne operiramo samo glumce.
Kada smo već kod poznatih osoba, možete li nam navesti neke poznate osobe koje ste operirali i s kojima ste surađivali?
Radio sam s mnogim poznatim osobama, no ne volim o tome govoriti, jer je to stvar profesionalnog kodeksa. Ono što je izašlo u medijima je viđeno i dostupno svima. A ovo ostalo je zapravo intimna stvar između profesionalca i svog klijenta.
Koji nam trendovi dolaze?
Mislim da je to upravo ova moja sinergija između pilinga, needlinga i radiofrekvencije. Sinergističko razmišljanje, a da ste pri tome što manje agresivni. Ljudi jednostavno nemaju vremena za dug oporavak, ne žele ići na bolovanje, svoj makeover planiraju obaviti tijekom godišnjeg odmora. Upravo je to i razlog uspjeha FACEaŽ-a i sličnih 'brzih, a visoko funkcionalnih zahvata. Naime, nakon FACEaŽ zahvata možete ići na posao sljedeći dan. Crveni ste dva ili tri sata nakon zahvata, navečer se namažete i taj downtime je zapravo nula. Pore kože su otvorene šest sati i u njih se dodaje aditiv kojim se postiže biološka transformacija tkiva.
Koju su po vama zahvati danas zlatni standard za brisanje bora i face lifting lica?
Kad se radi o osobama koje imaju osunčanu i atrofičnu kožu te preko pedeset godina života - kirurški lifting lica je najbolji. Kada se radi o mlađim osobama, ako govorimo o čelu - botox je gold standard. Kod nazolabijalnih brazdi i padu zigomatičnih dijelova lica, tu topite mast ili dodajete filer - ali sve u normalnim količinama.
Ima li COVID, odnosno njegovo preboljenje, utjecaj na rezultate zahvata?
Moramo reći da smo kod preboljelih, cijepljenih i necijepljenih, primijetili da se pojavljuju otoci nakon filera. Jednostavno tako djeluje imunost organizma, koji to nekada zna prepoznati kao strano tijelo, pa se bori protiv toga. Stoga uvijek razgovaramo s pacijentima i pazimo da prođe koji mjesec od preboljenja bolesti. Idealno bi bilo šest mjeseci.
Kada govorimo o estetskim tretmanima, najčešće vidimo sliku žene, no jesu li muškarci konzumenti ovih usluga?
Da, muškarci su sve češći pacijenti. Najtraženiji zahvati kod muškaraca danas su operacija nosa, čeljusti i grudi te liposukcija.
Koji su vam poslovni planovi za 2022. godinu?
Kako, nadam se, izlazimo iz priče s COVID-om, a uspješno smo poslovali i u tom razdoblju, planiram nastaviti s putovanjima. Volim putovati po svijetu i sudjelovati na kongresima. No ne namjeravam se poslovno širiti, dovoljno sam okupiran obvezama u Centrima u Zagrebu i Opatiji.
*Sadržaj nastao u suradnji s Centrom za estetsku kirurgiju doc. dr. sc. Zoran Žgaljardić.