Budale smo, plesali ili ne, kaže japanska poslovica. Veliki fizičar Albert Einstein je tvrdio: “Plesači su božji sportaši”, a filozof Friedrich Nietzsche rekao je da je propao svaki dan u kojem nismo zaplesali. U svijetu postoje brojne vrste plesova i otkako je ljudi, postoji potreba za plesnim pokretom i izražavanjem emocija pokretom, ali i očuvanjem životne vedrine.
Znanost je analizirala i ples pa kad se sve uzme u obzir, čak i zakleti neplesači trebali bi o ovoj aktivnosti još jednom promisliti. Naime, istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito plešu manje obolijevaju, sretniji su i zadovoljniji te žive u prosjeku sedam godina dulje. Ples je sjajna mentalna vježba, poboljšava pamćenje i koncentraciju te može spriječiti demenciju.
Osim toga, povoljno utječe i na kvalitetu sna, što je važno za pamćenje jer mozak noću pohranjuje informacije koje smo prikupili tijekom dana. Plesanjem se u krvi povećava razina endorfina i serotonina, takozvanih hormona sreće koji su važni za raspoloženje i otpornost na stres. Ples smanjuje psihičku napetost, ispunjava nas zadovoljstvom i razvija samopouzdanje, a u brojnim istraživanjima potvrđeno je da pomaže u liječenju depresije. Ples je zabavan, potiče pozitivne načine komunikacije i obogaćuje društveni život. Uz tu popularnu tjelesnu aktivnost imamo priliku upoznavati nove ljude i proširiti krug prijatelja. Osim psiholoških i socijalnih dobrobiti, plesanje nam pomaže i u bržem mršavljenju, pojačava gipkost i jača imunitet.