Zoran Vakula: 'Uživajte u radostima Uskrsa bilo sunce ili kiša'

Opjevali su ga Ante Cash i Saša Antić, plesao je sa zvijezdama, glumio u serijama, meteorolog i zaštitno lice HTV-ove vremenske prognoze Zoran Vakula već je godinama u svim kućanstvima, a ovaj je put pustio Story u svoju sada neobičnu svakodnevicu i intimu

Dražen Kokorić

On je pouzdan, točan, ulijeva povjerenje, uvijek je spreman za šalu, on je televizijsko lice za koje znamo, čini nam se, oduvijek. Meteorolog Zoran Vakula takav je bio i tijekom ovog intervjua. Ispunio je sve rokove koje je obećao, a kako znanstvenik iz njega ne može pobjeći, takvi su mu i odgovori o meteorologiji, dugoročnim vremenskim prognozama te klimatskim promjenama. Iz njih se toliko može naučiti da imamo osjećaj kako smo nakon ovog intervjua postali mali stručnjaci za vrijeme. Ovaj simpatični znanstvenik ima još puno interesa i hobija, od ljubavi prema novinarstvu, sklapanju stihova, glumi... Otkrio je i neke intimne trenutke sa suprugom Lavandom, tajnu njihova dugogodišnjeg skladnog braka te kako mu je prolaziti pubertet s kćeri Lunom. Za kraj nas je razveselio i prigodnim uskrsnim stihovima.

Story: Siječanj i veljača bili su bez snijega, relativno topli, a potkraj ožujka iznenadilo nas je hladno vrijeme, snijeg čak i u Dubrovniku. Što nam se to događa?

Može biti uobičajena vremenska varijacija, kakvih smo imali i prije, ali može biti i jedna od posljedica klimatskih promjena. Na ovakvom jednom primjeru ne možemo suditi. No učestalost i žestina meteoroloških ekstrema kojekakve vrste, koji nam se događaju posljednjih godina i desetljeća, e to je već zabrinjavajuće. Nakon više od 160 godina svakodnevnih meteoroloških mjerenja i motrenja zapisanih u bazama podataka, mogli bismo pomisliti da smo već doživjeli sve što smo trebali, ali mi iz sezone u sezonu, gotovo i iz mjeseca u mjesec, bilježimo nove ekstreme, nove rekorde. Evo posljednji - u mnogim mjestima najhladnije travanjsko jutro. “Klima nam se klima”, davno sam napisao i ponavljao na predavanjima ‘po kućama’. Dijelom zbog svog uobičajenog života, dijelom zbog našeg negativnog djelovanja na okruženje, Zemlja se zagrijala više nego što je to bila prije. I zrak, i zemlja, i more... Nije u ravnoteži kojoj obično teži prema nekim teorijama. Stoga sada, pokušavajući uspostaviti ra­vnotežu, odlazi u ekstreme, i pozitivne i negativne.

Story: Često se spominju klimatske promjene zbog kojih više nema jasno definiranih godišnjih doba. Je li to tako?

Ne mogu tvrditi, ali tako se čini.

Story: Kakvo nas očekuje proljeće, ljeto?

Prognoze su već mjesecima prilično postojane i daju razmjerno veliku vjerojatnost za srednju temperaturu zraka, barem malo višu od prosječne, i to ne samo u sezoni nego i u svakom od sljedećih šest mjeseci. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama koje još nisu dovoljno pouzdane i moguće su pogreške. Štoviše, one se događaju. Srećom, takve su pogreške rijetke. Ohrabruje spoznaja da su dugoročne računalne prognoze već dugo korisnije od statističkih prognoza, i to za temperaturu zraka. U prognozi ukupne količine oborina pouzdanost je manja, osobito u onoj po mjesecima, i još ljetnim mjesecima, kada su česti pljuskovi pa su lokalno moguća velika odstupanja. Zato u kolumnama na internetskom Meteo kutku HRT-a spominjem često samo temperaturu.

Dražen Kokorić 

Story: Budući da smo u izolaciji zbog pandemije koronavirusa, a nedavno je bio i strašan potres u Zagrebu, kako vi kao staloženi znanstvenik na to gledate i sve doživljavate?

Bilo je pitanje dana kada će se dogoditi i jedno i drugo. Kolege seizmolozi odavno su izračunali da se nalazimo u području gdje je velika vjerojatnost i jačih potresa od ovoga, a epidemiolozi i infektolozi u svojim su tezama spominjali mogućnost pojave nepoznatih virusa. Imali smo, i još imamo, peh da nam se to događa u isto vrijeme. I još su nam baš nakon potresa došli zahladnjenje te snijeg. Nakon tri tjedna iznadprosječno visoke temperature zraka, i to kao rijetko kada u tom dijelu ožujka, imali smo petodnevno razdoblje hladno također kao rijetko kada od 22. do 26. ožujka. Pa nakon kratkotrajnog zatopljenja, ponovno zahladnjenje, ponegdje i rekordno hladno jutro na početku travnja. Nisam gledao, a ni čuo za film katastrofe u kojem postoji sve ovo na jednome mjestu u isto vrijeme.

Story: Neće nas još, valjda, zadesiti i kiša komaraca?

U kišu komaraca ne vjerujem, jer nakon relativno sušnih mjeseci nema puno vlage, a i kiša je iznimno malo vjerojatna, barem u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. Inače, pljusak riba poznata je pojava, ali ne kod nas. U komunikaciji s kolegama i prijateljima spominjali su se skakavci, a i ilustracija na kojoj u prognozi za Zagreb i okolicu postoji vulkan na Sljemenu te dinosaur. Mislim da smo i bez toga imali napretek neželjenih događaja. Stoga sam u jednoj od kolumni za www.hrt.hr. napisao: “Premda nisu kao biblijski jahači apokalipse, stanje s ‘koronaatmosferom’ i potresima te u isto vrijeme snijegom, burom i hladnoćom, neke je možda podsjetilo i na njih.”

Story: Vi ne radite od kuće? Kako vam izgleda radni dan na HRT-u? Koje ste sve mjere predostrožnosti poduzeli?

Radim i od kuće, a i na Prisavlju. Kada sam na Prisavlju, obično od 5.30 do 20 sati boravim u zgradi, ponajviše u svom redakcijskom kutu, nikomu na putu, trudeći se smanjiti neposre­dnu komunikaciju s drugima na nužnu i udaljenu. Maramice za dezinfekciju inače su se koristile za osvježavanje radne plohe, telefona, tastature, a sada se to čini još češće. I sredstva za dezinfekciju na svakom su ćošku. Neki dodatno nose zaštitne maske i rukavice. Ja još nisam. Nadam se da i neću. Sudeći po parkirališnim mjestima, mnogi rade od kuće, a na Prisavlje dolaze samo oni nužni za odvijanje programa. Kada sam kod kuće, rijetko izlazim. Srećom, imamo balkon - mali, ali dovoljan za udahnuti zrak. U desetak dana nakon potresa bio sam samo jednom u kvartovskoj trgovini i ljekarni. U DHMZ-u ne radim od ljeta 2013. godine, a i oni koji inače rade, sada ne mogu u zgradu nego rade od kuće. Stara zgrada iz 17. stoljeća, svojevrsno srce meteorologije i hidrologije u Hrvata, dobila je crvenu oznaku - neuporabljivo. Teško je vjerovati da će meteorolozi ponovno u njoj raditi. U cijeloj toj tragediji pomalo je nevjerojatno da rad operativnih službi DHMZ-a i nakon potresa omogućuje njihova informatička infrastruktura, osobito lokalna mreža preko koje mnogi rade od kuće. Serveri i superračunala rade bez prestanka, bez fizičkog nadzora i interve­ncija informatičara, na stupnju autonomije za koji nikada nisu programirani. Potvrda je to kvalitete za jednu nacionalnu meteorološku i hidrološku službu iznimno male, ali jake i pouzdane ekipe informatičara koja se rijetko spominje. Iako je važna na lokalnoj razini, posebice nakon nedavnog razornog potresa, ali i na europskoj. Informatičari DHMZ-a zaslužni su i za veliki dio meteorološkog sadržaja na medijskim platformama HRT-a, i to ne samo na televiziji i radiju nego i na internetskim stranicama, teletekstu te HRT meteo aplikaciji za pametne mobilne telefone.

Story: Držite li se svih savjeta za suzbijanje virusa, od distanciranja od ljudi do stalnog pranja ruku?

Trudim se.

Story: Što vam najteže pada u izolaciji?

Koronaludilo koje je mnoge zahvatilo.

Story: Kako kod kuće provodite vrijeme kad ste s obitelji?

Uobičajeno, klasično… Razgovor, druženje, gledatelje filmova i drugih emisija.

Story: Tko više kuha, supruga Lavanda ili vi?

Uobičajenim radnim danima najviše punica, a vikendom obično ja pripremam slana jela, Lavanda slatka.

Story: Koje kućanske poslove obavljate?

Pranje je moje - rublja gotovo 100%, a posuđa uglavnom. Ostalo rijetko, po potrebi.

Dražen Kokorić 

Story: Tko je najveći zabavljač u obitelji, što posebno dobro dođe u ovo doba?

Luna i Lavanda su bolje od mene. Ja ponekad iznenadim pokojom minijaturom.

Story: Koliko je vaša kći Luna naslijedila od tate? Zanima li i nju fizika?

U osnovnoj se školi više zanimala za fiziku nego u srednjoj, sada se sve češće pokazuje da je više društvenjak nego prirodoslovac. Ne znam kako je kad nije s nama, ali po razgovorima zaključujem da manje pokazuje Lavandin temperament, a više moje diplomatsko ponašanje.

Story: Karakterno?

Tipična Škorpijica, rekli su neki poznavatelji horoskopa.

Story: Kako izlazite na kraj s njezinim pubertetom?

Ha, trudim se mirno i staloženo, iako mi to ne uspijeva baš uvijek. Zato u biografiji, koju me traže neki organizatori povremenih predavanja, posljednjih godina na kraju pišem: “Oženjen. Otac kćerke, i to srednjoškolke, što djelomično opisuje i moje psihofizičko stanje.”

Story: Imate li neki savjet koji joj volite ponoviti?

Ne pamtim ni jedan, ali ona bi ih vjerojatno nabrojila nekoliko. Kad počnem govoriti, svako malo komentira: “Znam, znam, to si već rekao.”

Story: Sa suprugom ste skoro dva desetljeća. Što je po vama najvažnije za skladan brak?

Kako skoro?! Ove nam je godine četvrt stoljeća suživota. Hodanje da i ne brojim. U šali bi se moglo reći da funkcionira kao dobar dio politike miroljubive aktivne koegzistencije, starijima poznate od pokreta nesvrstanih, a još starijima od indijsko-kineskih odnosa. Dakle, uzajamno se poštujemo, skoro pa ne napadamo i ne miješamo u unutarnje poslove, poštujemo jedna­kost, uzajamnu korist i integritet, a neki i suverenitet... Ukratko, miroljubiva koegzistencija putokaz je za skladan brak pun razumijevanja i kompromisa.

Story: Što je najromantičnije što ste učinili za suprugu?

E to će ona reći jednog dana.

Story: Sjećate li se vašega prvog susreta?

Naravno. Iako je bilo još 6. studenoga 1993., sjećam se, kao u nekadašnjoj lektiri, i lica, i mjesta i vremena radnje. A i pouke.

Story: Što vas i danas kod nje oduševljava?

Ona!

Story: Da se vratimo na vaše početke: zbog čega studij PMF-a? Meteorologija?

Kada se prisjetim mladosti, razmišljanja su bila kojekakva, od učitelja, policajca, novinara, prodavača tiskovina, ugostitelja, čak i prokletog tajnog agenta, kao što pjevaju Prljavci, i još dosta toga… Tek sam se na trećoj godini, ne života nego studija inženjerske fizike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, odlučio za meteorologiju, nakon prve dvije godine opće fizike i jedne godine geofizike. PMF sam upisao nakon završetka matematičko-informatičkog usmjerenja tadašnjeg COUO-a u Virovitici na preporuku i savjet fizičarke, prof. Polašek, i to baš inženjersku jer je omogućavala rad i u gospodarstvu i u školstvu, uz nekoliko dodatnih ispita iz pedagogije, a meni je, kao studentu s prebivalištem stotinjak kilometara od Zagreba, cilj bio što prije diplomirati i zaposliti se, bez posebnih planova gdje, te smanjiti roditeljski trošak mojeg studiranja i stanovanja. Već na početku četvrte godine imao sam ponude za posao tehničara na zračnim lukama u Dubrovniku i Zagrebu, kako bih nakon diplome lakše i brže počeo raditi kao meteorolog u HKZP-u. No bojao sam se ako počnem raditi, da ću kasniti s ispitima i diplomom, čak ih i sasvim zanemariti. Pravi plan za posao imao sam tek u proljeće četvrte godine, kada mi je Tomislav Vučetić, tadašnji ravnatelj DHMZ-a, sada pokojni, ponudio posao u DHMZ-u. Obećao sam položiti sve ispite do listopada i početi raditi kao tehničar te paralelno pripremati diplomski. Obećano - ostvareno. Diplomirao sam u siječnju 1995. i počeo raditi kao meteorolog u Sektoru za vremenske prognoze i analize, čiji sam načelnik postao deset godina poslije. Znatno prije nego što sam maštao. Već 1996. postao sam suradnik HRT-a, u proljeće radija, na ljeto i televizije, i sve do 2013. radio paralelno u DHMZ-u i na HRT-u. U međuvremenu su stizale ponude i s drugih televizija, čak i nekih izvan Hrvatske, ali ostao sam vjeran HRT-u. Čak je bilo, i još ima ideja o prestanku rada kao meteorolog. I o tome razmišljam.

Dražen Kokorić 

Story: Sjećate li se prvog televizijskog nastupa, 5. kolovoza 1996.?

Prvi uopće, ali jedva primjetan, mislim da je bio davno, ranih 80-ih prošloga stoljeća, u emisiji ‘Obojena svjetlost’ Joška Marušića, koji je u Pitomači snimio prilog o pokojnom Mirku Laušu i kinoklubu Slavica, čiji sam bio član. A prvi meteorološki, kao da u pozadini čujem stihove: “Bilo je to godinee...”, bio je u emisiji ‘Dobro jutro, Hrvatska’ 5. kolovoza 1996., na prvu godišnjicu Oluje. Unatoč silnoj pripremi i pomoći fonetičara Službe za jezik i govor HRT-a, a i voditeljica Blaženka Leib trudila se olakšati mi prvi nastup pred kamerama, trema je bila velika. Nisam izrekao sve što sam planirao, zamuckivao sam, žurio, bio nedovoljno razgovijetan… S vremenom i iskustvom te uz redoviti rad s fonetičarima HRT-a postajao sam bolji, ali put do savršenstva još je dug.

Story: Iako nisu toliko televizijski eksponirani, meteorolozi su kod nas omiljena lica, počevši od neponovljivog Milana Sijerkovića do vas. Prilaze li vam nepoznati ljudi, traže li selfie?

Unatoč kojekakvim anketama, analizama gledanosti i internetskim komentarima, baš po tim prepoznavanjima, komentarima i prilaženjima zaključujem da ljudi ipak prilično gledaju HTV, i to ne samo u izravnom emitiranju nego i u naknadnom koje im omogućuju kablovski operateri, ali i putem HRTi usluge. Iskustva s ljudima većinom su pozitivna, nadam se da će tako biti i ubuduće. Iako, nema onoga koji je baš svima dobar. Svaki posao ima pozitivne i negativne strane, a dosad sam i jedne i druge uspješno podnosio. Kritike su uvijek dobrodošle, i to ne samo pozitivne, ako su iskrene jer od lažnih nema dugoročne koristi, nego i negativne, a one čovjeku pomažu da spozna raznolikost mišljenja, pogleda, logike, mogućih promjena i prilagođavanja. Roditelji su me odgajali da kad radim - radim, dajem cijelog sebe. Po reakcijama ljudi čini mi se kako prepoznaju da to i činim.

Story: Vašoj popularnosti ide u prilog i nastup u showu ‘Ples sa zvijezdama’, sudjelovanje u dokumentarcu o Velebitu iz serijala ‘Skitancije’, opjevali su vas Ante Cash i Saša Antić, imali ste manje uloge u serijama ‘Crno-bijeli svijet’, ‘Bitange i princeze’ te ‘Zakon’. Prilično ste svestrani. Osjećate li tu zvjezdanu prašinu?

“Čega, ba?!” pitao bi moj jaran. “Prašinu?” Ne, ne osjećam. Ne smatram se zvijezdom, samo običnim čovjekom koji ima neobičnu sreću raditi posao koji voli i kojemu je posao još i hobi i ljubavnica. Pokušavam činiti dobro, pomagati ljudima, i znanima i neznanima, i tako mi se vraća. Uglavnom... Cijeli život trudim se vrije­dno raditi, pošteno, što je moguće kvalitetnije, na dobrobit drugima, ponekad čak i na štetu sebe i moje obitelji, ne gledajući na radno vrijeme. Uostalom, iz DHMZ-a sam otišao ostavivši­ više od 2000 pošteno odrađenih prekovremenih sati. Mnogi ljudi moj trud i rezultate prepoznaju i uzvraćaju mi dobrotom. I zahvalan sam im zbog toga. Moglo bi se reći da sam otplesao svoje u prvoj HRT-ovoj sezoni ‘Plesa sa zvijezdama’ u kojoj sam, navodno, bio prvi meteorolog plesač u svijetu. Prije toga bio sam i u ‘Sedmoj noći’, ‘Trećoj sreći’, poznatijoj nekima kao ‘križić-kružić’, te u brojnim emisijama dječjeg, školskog i obrazovnog programa, dao glas u filmu ‘Žuta minuta’… Sve je to populariziralo meteorologiju, a vjerujem da u posljednje vrijeme povećanom zanimanju pridonose i meteokarikature, meteostrip i meteorime.

Story: Imate i pjesničkog dara. Zabavljate li prijatelje šaljući im poruke u stihovima?

Hvala. Sebi više nalikujem na stihoklepca nego na pjesnika. Neke zabavljam, nekima dosađujem, kao i obično. Inače, davno sam počeo pisati u rimi, još dok sam se kao svojevrsni povremeni dopisnik javljao na Radio Đurđevac i Radio Viroviticu. Nastavio sam povremeno najprije u obliku čestitaka, a u posljednje mi vrijeme često nalete rime bez imalo truda. Svjestan sam da se meteorima ne sviđa svima, ali možda ipak nekima… A nadam se da se i meteoinformacija lakše zapamti ako je u rimi.

Dražen Kokorić 

Story: Po vama se vidi da znanstvenici, unatoč tomu što se drže činjenica i egzaktnosti, mogu biti prilično maštovite osobe?

Zašto ne bi bili?! Dapače, mašta znanstvenicima pomaže da dođu do otkrića. Ali valja biti pošten, daleko sam ja od pravog znanstvenika. Samo sam jedan u nizu običnih meteorologa prognostičara za kojega kažu da ima nešto više novinarskog dara. Nismo svi za sve. Znan­stve­nim radom bavio sam se relativno malo, vjerojatno sam mogao i više da mi prioritet nije bila svakodnevna operativa. No ponosan sam što je već 1997. u publikaciji Svjetske meteorološke organizacije objavljen moj izvještaj o primjeni i verifikaciji dugoročnih prognoza u Hrvatskoj. Uočivši moje zanimanje za verifikaciju, na daljnje­ aktivnosti poticao me i učio sada pokojni dr. sc. Josip Juras s kojim sam objavio nekoliko znanstvenih radova. Još sam više, manje znanstvenih više operativnih, redovitih izvještaja pripremio s kolegom Lovrom Kalinom, koji sada radi kako voditelj Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, s kojeg sam 2013. godine otišao raditi na HRT. Ponosan sam i na rad objavljen u SAD-u 2009., a napisao sam ga na zamolbu Jeffa Laze, svjetski poznatog ekonomista koji se bavi vrijednostima meteorološke informacije, nakon što je vidio moju prezentaciju o ekonomskoj vrijednosti vremenske prognoze u Hrvatskoj na skupu Svjetske meteorološke organizacije u Sofiji. I bez osobite znanstvene karijere zadovoljan sam svojim poslom. Hvala Bogu! Smatram da imam sreću što u sadašnjem poslu objedinjujem mnogo toga što volim još iz mladosti. Tije­kom osnovne škole u Pitomači i srednje u Virovitici bavio sam se brojnim aktivnostima, i na nastavi i izvan nje, koje mi i danas pomažu u radu. Bio sam aktivan u recitatorskoj, novina­rskoj te glumačkoj grupi, ponekad se javljao na Radio Đurđevac i Viroviticu kao dopisnik iz Pitomače, i to u stihu i rimi, vodio priredbe, recitale, pripremao i vodio kvizove znanja, sastavljao križaljke i rebuse, objavljivao svoje novine pisane na pisaćem stroju u malom broju primjeraka, ovisno o kvaliteti indigo-papira. Osim toga, bio sam ministrant i čitač na misama u Župi sv. Vida, učio o filmskim kadrovima, snimanju i montiranju, pripremao scenarije i knjige snimanja u kinoklubu Slavica, čak neke filmove snimao i montirao, natjecao se u matematici i biologiji, organizirao rad pionirske i omladinske organizacije u školi i mjestu... A i aktivno bavljenje sportom, najprije stolnim tenisom i košarkom, zatim i kuglanjem, naučilo me disciplini i organiziranosti.

Story: Kako stojite s humorom? Što vas nasmije?

Viceve i šale puno bolje slušam nego što ih pamtim i izgovaram. Veseli me što ljudi i u ovim teškim trenucima nisu izgubili duh pa svakodnevno smišljaju simpatične smiješne poruke, slike, videa.

Story: Zezaju li vas prijatelji ako se ne ostvari neka vaša dugoročna prognoza? Zašto je to tako teško sa sigurnošću prognozirati?

Ima svega, od prigovaranja do razumijevanja, opravdavanja i utjehe. Ne smije se zaboraviti da svaka prognoza ima svoju vjerojatnost ostvarivanja i u većini slučajeva što je dan prognoze dalji od trenutka prognoziranja, manja je vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ne vjerujem da će prognoze ikada biti 100% točne za sva obilježja vremena. A ne vjerujem ni da će napredak u sljedećim desetljećima biti tako velik kao što je bio u posljednja dva, tri. Prognoza nije dijagnoza! Pogreške se pojavljuju zbog nepouzdanosti vremenskih uvjeta, a ponekad i nedovoljne odlučnosti meteorologa. No neprijeporno je u meteorologiji na djelu teorija kaosa. Male promjene u početnim uvjetima - nedovoljno kvalitetna spoznaja aktualnog vremena u svim dijelovima svijeta - rezultiraju katkad velikim promjenama nekoliko dana unaprijed. To je možda najzornije vidljivo kod tzv. ansambl prognoza, kada se analiziraju prognoze za isto mjesto nekoliko dana unaprijed, i to prognoze koje su izračunate na temelju samo malo promijenjenih početnih uvjeta jednog modela. Ili čak istih početnih uvjeta, ali za različite modele atmosfere. Prognoze se tada mogu usporediti s dimom iz dimnjaka. Što su čestice dima udaljenije od dimnjaka, to su raspršenije i odlaze u različite smjerove. Tako su i krivulje prognoze, primjerice temperature, za prve dane prognoze jako blizu jedna drugoj, a što je dan prognoze udaljeniji od trenutka prognoziranja, krivulje su raspršenije i razlike u prognozama sve su veće.  Stoga, gleda li se jedan od izračuna nekog modela, dobiva se lažni dojam da je prognoza sigurna, a kada se pogledaju ansambl prognoze, one s više izračuna modela, i još ako su oni različiti, dobiva se prava slika o nepouzdanosti cijeloga sustava. Na temelju toga priprema se probabilistička ili vjerojatnosna prognoza u kojoj ne postoji samo nula i jedan, crno i bijelo, nego i nijanse, mogućnosti, vjerojatnosti… Istina, takva prognoza neke ne zadovoljava, ali dodatno pojašnjava kako je riječ o prognozi. U cijeloj je priči jako važno i iskustvo meteorologa, njegovo znanje, katkad i hrabrost da na kvalitetan, razumljiv i jednosmislen način napiše ili izgovori prognozu za neko mjesto ili područje. Baš su zbog te nepouzdanosti prognoze nekoliko dana unaprijed u HRT meteo aplikaciji za pametne mobilne telefone, koju je HRT pripremio u suradnji s DHMZ-om i HAK-om, detaljnije za prvi i drugi dan po mjestima, za treći do peti dan po manjim područjima, a za šesti i sedmi dan prognoze postoje samo izgledi vremena za kopneni i primorski dio Hrvatske.

Story: Pretpostavljam da ćete Uskrs provesti kod kuće u Zagrebu. Kako inače izgleda proslava tog blagdana kod vas?

Da, ovaj će Uskrs biti kao ni jedan dosad. Ali proći će i ovo svjetsko koronaludilo.

Story: Koje su delicije na stolu?

Uobičajene. Kuhana jaja, šunka...

Story: Hoćete li bojiti jaja ili ste to davno prerasli?

To je tradicija koju Luna i Lavanda održavaju bez obzira na godine.

Story: I nekoliko vaših stihova za naše čitatelje povodom Uskrsa...

Bio suncem obasjan
ili kišom okupan:
uživajte u radostima Uskrsa!
Bez koronavirusa i potresa!
Ove godine iznimno i bez hostije,
ali nek’ nam nije i još lošije!
Imajte oko sebe puno dobrih osoba i tema,
bez pogibeljnih meteoroloških ekstrema.
I neka vam uz Story i njegove pozitivne storije
bez obzira na vrijeme - oko srca bude toplije!