Zahvaljujući svakodnevnom podrobnom i vrlo profesionalnom izvještavanju Nacionalnog stožera civilne zaštite, imamo podatak da je danas u Hrvatskoj ukupno oboljelo 26 djece do 10 godina te 33 djece i mladih u dobi od 10 do 20 godina. Među zaraženima je i četveromjesečna beba koja nije razvila simptome bolesti, kao i njezina zaražena majka - informacija je to o djeci zaraženoj koronavirusom koju nam je početkom tjedna dala Diana Puževski, dr. med. spec. pedijatar. S uspješnom zagrebačkom pedijatricom razgovarala je voditeljica Nevena Rendeli Vejzović, i sama majka troje malene djece, koja je odlučila doznati nešto više o koronavirusu i najmlađima - od simptoma do učinkovite zaštite.
Nevena: Jesu li djeca osjetljivija na viruse od odraslih?
U prvih pet godina djeca prebole osam do deset akutnih infekcija gornjih dišnih putova svake godine, a odrasle osobe prebole samo dvije na godinu. Gotovo 90 posto infekcija prouzročeno je virusom pa možemo reći da su djeca osjetljivija na viruse nego odrasli. Razlozi tako čestog obolijevanja djece su nezrelost imunosnog sustava, prvi kontakt s nekim virusima, velika izloženost dišnog sustava (posebno u kolektivu), vrlo lak način širenja infekcije kapljično i predmetima u okolini. Većina je infekcija blagoga kliničkog tijeka, terapija je usmjerena samo na simptome poput povišene tjelesne temperature, sekrecije iz nosa, kašlja i potrebe za nadoknadu tekućine. Dva su dobna vrhunca u pojavljivanju virusnih infekcija kod djece: od šestog do dvanaestog mjeseca života, kada je dijete potrošilo protutijela dobivena od majke, a još nije razvilo vlastita te dob polaska u kolektiv (jaslice, vrtić, škola), kada je svakih deset do četrnaest dana izloženo novom virusu.
Nevena: Kada je riječ o koronavirusu, jesu li uistinu djeca u manjoj opasnosti od starijih osoba?
U hrpi informacija i dezinformacija na temu koronavirusne infekcije pravu istinu pokazat će vrijeme, sve što sada znamo i savjetujemo temelji se na preporukama međunarodnih zdravstvenih institucija i stručnih društava te svakodnevnom ažuriranju podataka (WHO, Unicef, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, stručna društva). COVID-19 (engl. Coronavirus disease 2019) akutna je respiratorna bolest koju uzrokuje novi koronavirus nazvan SARS-CoV-2 (engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2). Virus se prenosi bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Prijenos se odvija kapljičnim putem kada zaražena osoba kiše ili kašlje, ali i dodirivanjem površina koje su kontaminirane sekretom iz dišnih puteva zaražene osobe, a potom dodirivanjem usta, nosa ili očiju. Najčešći su simptomi oboljelih osoba povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima i umor. U članku s kraja siječnja ove godine New England Journal of Medicine navodi da djeca znatno rjeđe obolijevaju i imaju blažu kliničku sliku. Velika studija iz Kine to potvrđuje podatkom od oko dva posto slučajeva mlađih od 18 godina, a od toga je manje od tri posto razvilo teški oblik bolesti. Znamo da postoje virusi koji kod djece izazivaju blažu bolest nego kod odraslih poput vodenih kozica (varicella zoster virus) i hantavirusa koji uzrokuje hemoragijsku ili mišju groznicu. Kod odraslih je klinička slika teža i češće su komplikacije. Mehanizam kojim se to događa ovisi o konstitucijskim i imunosnim faktorima. U skladu s tim možemo očekivati da se nešto slično događa i kad je riječ o koronavirusu.
Nevena: Svi ističu važnost držanja ruku podalje od lica, no nemoguće je izbjeći da malo dijete ponekad stavi ruku u usta. Znači li to da će se lakše zaraziti?
Tijekom razvoja dojenčeta i malog djeteta do 18 mjeseci normalna je i neizbježna oralna faza ili istraživanje svijeta stavljanjem stvari u usta i dodirivanjem lica. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprečavanje širenja koronavirusa. Često i temeljito pranje ruku, igračaka i podloga na kojima dijete boravi prevenirat će bolest te širenje virusa. Na roditeljima je odgovornost da to provode.
Nevena: Kako se općenito ponašati u izolaciji? Je li najbolje uopće ne izlaziti s djecom? S druge strane, je li zdravo držati ih cijele dane zatvorene u stanu?
Uvijek treba slušati smjernice struke, a ona potiče socijalno distanciranje i izbjegavanje svakog okupljanja. No dijete se povremeno smije izvesti u šetnju, kao i boraviti na balkonu ili terasi tijekom dana. Roditelji moraju preuzeti odgovornost da spriječe interakciju između djece i da izbjegavaju mjesta na kojima bi do toga moglo doći. Svakako ne preporučujemo da se s djecom odlazi u nabavu hrane ili lijekova iako je to najčešće jedini izlazak u danu. Starija djeca moraju biti pod kontrolom jer dok nisu svjesna izravne opasnosti, mogu ignorirati zabrane. Nakon povratka iz šetnje treba primijeniti sve postupke dezinfekcije obuće, kolica, igračaka i drugih stvari.
Nevena: Moraju li djeca tijekom izlaska također nositi maske? Na što je još važno pripaziti dok su vani?
Puno je kontradiktornih napisa o nošenju medicinskih maski. One sprečavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge osobe, ali manje su učinkovite za zaštitu ljudi koji nisu zaraženi. Ako dijete ima respiratorne simptome (kihanje, kašljanje) nošenje maske je preporučljivo radi zaštite drugih. Moraju se pravilno nositi i uklanjati kako bi se osigurala njihova učinkovitost. Upotreba maske sama po sebi nije dovoljna za sprečavanje infekcije i treba je kombinirati s drugim preventivnim mjerama - čestim pravilnim pranjem ruku i socijalnim distanciranjem. Kada su vani, trebaju izbjegavati interakciju.
Nevena: Velik broj roditelja trenutačno je zbog cijele situacije u panici. Ima li razloga za to?
Pojava novog koronavirusa i njegovo širenje svijetom zaokupilo je pozornost stručnjaka, medija i opće populacije. Strah i tjeskoba od nepoznatog normalna su i očekivana pojava. Strah nam pomaže da budemo pažljiviji i da povećamo brigu o svom zdravlju. Psiholozi nam objašnjavaju kako mozak tijekom primanja informacija djeluje selektivno te veću pozornost pridaje negativnim informacijama (broj oboljelih ili umrlih), a zanemaruje one pozitivne, primjerice o ozdravljenju. To sve dovodi do precjenjivanja realnog rizika, pretjeranog straha i panike. Treba biti na oprezu, ali svako panično ponašanje poput kupnje zaliha hrane ili zaštitnih sredstava i maski, a sve radi stvaranja osjećaja kontrole nad situacijom, uznemiruje djecu.
Nevena: Kako djeci sa psihološkog aspekta objasniti sve o sadašnjoj pandemiji a da kod njih ne izazovemo strah?
Razgovarajte s djetetom. Otkrijte što već zna i koje su mu nedoumice. Objasnite mu da zdravstveni radnici i sve druge službe vrijedno rade kako bi pandemiju stavili pod kontrolu. Većoj djeci naglasite njihovu važnost u zaštiti drugih članova obitelji te prijatelja, posebno starijih i bolesnih. Pokušajte održati rutinu i predvidljivost, strukturirajte dane s redovitim obrocima, igrom ili učenjem, odmorom, zabavom i određenim vremenom za spavanje. Predškolska djeca ne trebaju nepotrebne detalje, važno je umanjiti njihovu zabrinutost za sigurnost članova obitelji. Iznimno je važno objasniti im zašto sada baka ne dolazi na igru i druženje te im ne tajiti samoizolaciju ili odlazak u karantenu i bolnicu. Objašnjenja neka budu jasna, kratka i primjerena dobi. Primjerice, na pitanje zašto baka ne dolazi, odgovorite da je to zato što se stariji ljudi lakše zaraze pa moraju biti kod kuće da bi bili sigurniji. Omogućite im kontakte mobitelom ili Skypeom. Ako vaše dijete postavi pitanje na koje ne znate odgovor, iskoristite to kao priliku da zajedno potražite odgovor na provjerenim stranicama HZJZ-a i slično. Izbjegavajte senzacionalističke i panične osvrte na pandemiju u medijima. Pomozite svojoj djeci da se osjećaju kao da imaju kontrolu nad svojim zdravljem. Naučite ih kako dovoljno sna, zdrava prehrana i pravilna higijena mogu pomoći da se bolest ne pojavi. Budite dobar uzor djetetu, ne paničarite, pokažite da slušate i poštujete savjete, perite ruke 20 sekundi, koristite sredstva za dezinfekciju i poštujte socijalnu distancu.
Nevena: U slučaju da je dijete zaraženo, kako ćemo prepoznati simptome? Kako postupiti i kome se obratiti?
Koronavirus je kod većine djece asimptomatska bolest ili praćena blažom slikom respiratorne infekcije gornjih dišnih putova. U ovoj fazi pandemije u svim slučajevima povišene tjelesne temperature, kašlja, mišićne boli i umora treba se obavezno javiti pedijatru ili obiteljskom liječniku koji će uzeti detaljnu osobnu i epidemiološku anamnezu te uputiti dijete u COVID-19 ambulantu gdje će se odlučiti o uzimanju uzorka na virus i daljnjim postupcima liječenja. Još jednom naglašavam da većina djece ima blagu kliničku sliku bolesti i ne treba bolničko liječenje.
Nevena: Što u situaciji kada roditelj posumnja da je zaražen? Treba li se neko vrijeme razdvojiti od djece?
Ako se sumnja na zaraženost, bilo da je riječ o odrasloj osobi ili djetetu, treba se obratiti obiteljskom liječniku, pedijatru ili epidemiologu koji će ga uputiti u COVID-19 dežurnu ambulantu, provesti protokol dijagnostike i odlučiti o daljnjem liječenju. Ako je zaražena obitelj, cijela se izdvaja u izolaciju, a ako je samo roditelj pozitivan, on se izolira od obitelji koja je također pod nadzorom 14 dana.
Nevena: Ako je netko od ukućana zaražen, znači li to nužno da će virus prenijeti i na dijete? Ili to ovisi o imunitetu djeteta?
Zaražen roditelj ili član obitelji ne znači nužno i zarazu djeteta. Dijete se dva tjedna prati u izolaciji i testira se ako u međuvremenu razvije simptome bolesti.