Otkako je službeno postala prvi The Voice - Najljepši glas Hrvatske, 28-godišnja Nina Kraljić beskompromisno hoda svojim umjetničkim putem. Intrigira pojavom˝i ispovijestima na svom blogu, a vjernu publiku osvaja svojim glasom. Iza nje su dva studijska albuma ‘Čuvaj me’ i ‘Samo’, a pred njom je nastup na ovogodišnjoj Dori na kojoj će se tražiti hrvatska predstavnica ili predstavnik na Eurosongu, kao i ambiciozan istraživački i glazbeni projekt vezan uz slavensku mitologiju - za što vrijeme tek dolazi.
Story: Očekuje vas nastup na Dori s pjesmom ‘Rijeka’, u čijem ste stvaranju sudjelovali. Zašto mislite da bi baš ona mogla biti naša eurovizijska uzdanica?
‘Rijeka’ je eurovizijska pjesma - bolja od ‘Lighthousea’. U njoj je umjetnik vidljivo svoj i svaki detalj ima svoje zašto i zato, a osim toga, tu su sjajan tim, golema količina žrtvovanja i puno truda da se iz situacija u kojima mi mladi koji stvaramo svoju glazbu bez linije manjeg otpora moramo namučiti kako bismo nešto postigli i, srećom, jednog dana možda zaradili. ‘Rijeka’ je baš ono što, prema mojemu mišljenju, eurovizijska pjesma treba biti - snažna poruka, predstavljanje na našem jeziku te ponos izričaja i prirode.
Story: Godine 2016. bili ste naša predstavnica na Eurosongu s pjesmom ‘Lighthouse’. Unatoč dobrim kritikama i plasmanu u finale, završila je na 23. mjestu. Jeste li bili razočarani?
Ne. Ušla sam u finale u nemogućim uvjetima i u onoj haljini. Dobila nagradu za najkarizmatičniju osobu te naučila puno o tome što se u pozadini događa i kako se bolje postaviti. Ne bih ništa mijenjala. Smatram to iskustvo pobjedom iz više razloga, ali i o tome ću jednog dana možda napisati neki blog. Tekst pjesme ‘Lighthouse’ i danas mi ima duboko značenje borbe protiv ‘mraka’ i ograničenja.
Story: Kakvo vam je bilo to iskustvo? Koliko se iza tri minute nastupa krije stresa, proba i medijskih obaveza?
Doista mnogo, ali sve ovisi o tome ideš li sa svojim timom, kao i o brojnim drugim stvarima. Znate kako se kaže - možeš ići na najljepšu destinaciju na svijetu, ali i ona se mijenja sukladno društvu s kojim dijeliš to iskustvo. Bilo je mnogo stresa koji se bez problema mogao izbjeći, ali o tom potom. Apsurdno mi je samo to što su me u novinama predstavljali kao neuspjeh, a o Franki Batelić koja nije prošla u finale pisali su kao o uspjehu. Nemam ništa protiv Franke, ali to jednostavno nema smisla, koliko ni činjenica da kad sam pjevala ‘Lighthouse’, koji je bio na engleskom jeziku, bila sam proglašena nehrvaticom, a nakon mene odjednom su postali poželjni engleski i talijanski.
Story: Postoji li neka situacija koja vam je ostala posebno upečatljiva?
Jednog dana sve će biti u blogu.
Story: Osim pjesme, što smatrate važnim za dobar plasman na Eurosongu?
Tim, dobra energija. Projekt koji ima priču i emociju može ‘ubiti’ zemlje koje imaju više novca za pirotehničke efekte.
Story: Niste dugo u profesionalnoj glazbi, no snimili ste studijske albume ‘Samo’ i ‘Čuvaj Me’. Koliko se stilski razlikuju?
Dosta, iako i nisu tako različiti. Ta su dva albuma dvije strane istog novčića traženja, eksperimentiranja. Svaka je pjesma dio mene, dio mog privatnog života ili iskustva. Sljedeći albumi dobit će jasno i jače usmjerenje koje zaslužuju, ali i eksperimentalni rad koji je za umjetnika važan. Nikad ne prestaje traženje, isprobavanje. Jer ne igramo na sigurno nego puštamo da nas ono iznutra vodi.
Story: Budući da vaša glazba nije dio prepoznatljivog popa, kako biste nazvali svoj glazbeni izričaj? Koliko ste ga tražili?
Zašto svemu moramo dati naziv? Ali, u redu, to je etno film score glazba. Moćna, epska, vezana uz mitologiju i fantaziju, stare običaje, priče iz davnina, veza s prirodom i vremenima o kojima sada čitamo samo u znanstvenofantastičnim romanima kad je srce bilo na fronti.
Story: Nerijetko ta glazba nije komercijalno isplativa?
Svjesni ste da s takvim stavom tek onda nema financijske isplativosti? Zašto bih radila nešto u što ne vjerujem? Ne slažem se s tom tvrdnjom.
Story: Na neki ste način čuvarica baštine, počeli ste proučavati slavensku mitologiju. Koliko se ona provlači vašim pjesama, gdje su vam izvori i koliko su poznati kod nas?
Kod nas je najmanje poznato, ali svijet, ironično, zna više o nama nego mi sami. Na tome radim. Koristim više izvora - od ljudi do knjiga, pokušavamo si međusobno pomoći i stvoriti krug ljudi koji imaju isti cilj očuvanja naših korijena. Ljudi ne znaju tlo po kojem hodaju, doslovno.
Story: Priča se da ste nedavno raskinuli zaruke. Kakav vam je ljubavni status?
Tko to priča?! Nitko ne priča, vjerujte mi. Niti je to bilo nedavno. To je to.
Story: Je li teško ići protiv struje?
Ne. Ima više struja, važno je pratiti svoju, ostalo te ne zanima.