Andrea Buča o novom dečku: 'Nakon slučajnog susreta više se nismo rastali'

Nagrađivana TV autorica Andrea Buča prije dvije se godine, u slučajnom susretu, ludo zaljubila u svestranog Zagrepčanina Jurja Krušlina. A on se sjajno uklopio u njezinu malu zajednicu koju čine i Andreini sinovi.

Robert Gašpert, Story arhiva

Kad smo prije gotovo tri godine s njom radili intervju, Andrea Buča bila je single samohrana majka koja se netom s djecom iz rodnog Zadra vratila u Zagreb i na HRT-u je počela snimati novi putopisni serijal. Zapravo je započinjala novo poglavlje u životu koje je postalo i jedno od najuzbudljivijih, kako se poslije pokazalo. Njezin serijal ‘Stani...’ jedan je od uspješnijih projekata koji su se emitirali na nacionalnoj televiziji, što dokazuju visoka gledanost i nominacije za televizijske nagrade, a u život joj je ušetala i nova ljubav.
Andrea je već dvije godine u vezi s Jurjem Krušlinom, svestranim Zagrep­čaninom koji je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a danas je jedan od uspješnijih barmena u Lijepoj Našoj. Gotovo da i nije bilo barmenskog natjecanja na kojemu Juraj nije osvojio nagradu. A nije upečatljiv samo po svom radu nego i izgledu pa ga je dizajner nakita Nenad Sovilj angažirao kao zaštitno lice svoje kampanje Monument 2018. godine.

Robert Gašpert 


- Bio je to slučajni susret na plesnom podiju, u Pločniku. Kada je bio fajrunt, Juraj je primijetio da sam izišla, istrčao je i stao pokraj mene, zapalio cigaretu, napravio dramaturšku stanku i pitao: “Mogu li te otpratiti kući?” Nasmijala sam se, pristala i više se nismo rastali. Hladne glave i punog srca mogu reći da su ovo dvije najljepše godine mog života - otkrila nam je Andrea koja je svoga novog partnera upoznala i sa sinovima.

Bio je to slučajni susret na plesnom podiju, u Pločniku

 Na pitanje kako se Juraj uklopio u njihovu malu zajednicu odgovara: “Najbolje.” To je osobito došlo do izražaja prošle godine kada je zbog pandemije koronavirusa gotovo sve stalo pa je većina nas bila prisiljena na cjelodnevni suživot u kućnoj izolaciji. I taj su test uspješno položili. Štoviše, nagrađivana HRT-ova reporterka uživala je u tom kratkom predahu jer se mogla kvalitetno posvetiti svojoj djeci, koju je dobila s bivšim partnerima.

Robert Gašpert 


- Nadoknadila sam sve propušteno s klincima. Svaki dan imali smo topli obrok i palačinke. Osim toga, uspješno smo svladali online nastavu i moram priznati da, osim pokoje tehničke poteškoće, uopće nije bilo teško pratiti je ‘ležećke’. No odlično je što su se vratili u školske klupe - priča nam diplomirana redateljica koja je drugi serijal ‘Stani v Zagorju’, koji se emitirao prošle godine, a nominiran je za jednu televizijsku nagradu, završila u vrijeme kada se u Hrvatskoj pojavio koronavirus.

Radile smo online, s djecom nad glavama

 - Bilo je uzbudljivo i izazovno. Posljednje dvije epizode Ana Štulina i ja montirale smo u vrijeme lockdowna i potresa, dislocirane. Radile smo online, s djecom nad glavama. Činilo se nemogućim, ali smo uspjele i hvala joj na tome. Ostatak godine, srećom, bio je nježniji i manje uzbudljiv - otkriva dobitnica godišnje nagrade Joško Martinović za najbolju reportažu 2016. godine.
Andrea je tijekom svoje druge karijere surađivala i na brojnim drugim, također uspješnim HRT-ovim projektima, među kojima su ‘Shpitzza’, ‘Život uživo sa stilom’, ‘Nedjeljno popodne’, ‘Rizzi-bizzi’ i ‘Hrvatska uživo’. Radila je u Zabavnom i Informativnom programu, javljala se uživo, vodila terenske i studijske emisije, a onda se zainteresirala za film, upisala Akademiju dramske umjetnosti i završila dokumentarnu režiju. Trenutačno radi ono što želi, snima dokumentarno-putopisni serijal, a njezine putešestvije po Zagorju i Lici oduševile su gledatelje jer na poprilično zanimljiv način prikazuju te hrvatske krajeve. S obzirom na to da ih je dobro upoznala, pitali smo Andreu koje bismo lokacije svakako trebali posjetiti.

Robert Gašpert 


- Prvo bih vam preporučila da pogledate sve epizode serijala ‘Stani...’, ako još niste. Od ličkih senzacija tu su ponajprije Sjeverni Velebit, Zavižan, Premužićeva staza, Baške Oštarije i cijeli tok Gacke. Osim toga, Plitvička jezera čarobna su kad padne najveći snijeg, u Lovincu su najbolje knedle sa šljivama, a ako vas put nanese u Gospić, najljepše je u Smiljanu, rodnomu mjestu našega najvećeg izumitelja Nikole Tesle. Zagorje je bajkovito pa je najbolje krenuti od Velikog Tabora, otići na bučnicu u Grešne gorice, do Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici iz vremena Matije Gubca i Pod lipom, gdje će vas s pjesmom dočekati Božek i društvo, a onda malo sjevernije u romantični Trakošćan. Nikako nemojte zaobići gemišt Pri Pepici u obližnjoj Bednji, Titovu vilu u Kumrovcu, Galeriju Antuna Augustinčića u Klanjcu, kupanje u starim tuheljskim bazenima i čašicu finog prosecca kod Borisa na Vuglec Bregu - objašnjava.
A na pitanje gdje je bolja hrana odgovara:
- Meso je kod jednih i drugih osnovna namirnica, a ja mu nisam sklona, što ne znači da sam ostala gladna jer imaju sjajne alternative - knedle ili štrukle, ne znam što mi je draže.
Lička rakija ili zagorsko vino - također nas je zanimalo.
- Definitivno lička šljivovica. Ali moram priznati da sam u Hrašćini, u Zagorju, pila sjajnu rakiju od bistrice. Eksperti će znati - priča 41-godišnja Dalmatinka.

Story arhiva 


Kako postoje brojni vicevi na temu sporazumijevanja Dalmatinaca i Zagoraca, nismo je mogli ne upitati koliko je istine u tome, je li joj u Zagorju doista trebao prevoditelj.
- Moj prvi susret s tim krajem bio je prije nekoliko godina kada sam posjetila Bednju, bilo je to vatreno krštenje i sjajna priprema za zagorski serijal - smije se.
Trenutačno ne miruje. Iznenadit će nas i trećim serijalom za koji upravo završava scenarij, a zvat će se ‘Stani na otoku’. I ovaj je, kaže, prilično izazovan jer se svaki put barem polovina sadržaja dogodi neplanski.
- Jedna te priča odvede drugoj, ono što si isplanirao padne u vodu, a nešto treće te oduševi. Upravo je to sloboda koju volim i iz koje se dogode sjajne stvari. Dok se ‘krčkala’ ideja o morskom serijalu, vukle su me dvije varijante: ili magistrala ili otoci. I prevagnuli su otoci, ali ne oni udaljeni pola sata vožnje od kopna nego oni do kojih je teže doći, npr. Lastovo, Susak ili Palagruža. Toliko je daleko da je bliže talijanskom kopnu - ističe ova uspješna kreativka.