Gabrijela Žalac posljednjih je dana ponovno u središtu pozornosti nakon što je Jutarnji list objavio WhatsApp poruke koje je izmjenjivala s kolegicom i prijateljicom Josipom Rimac i koje su najbolji odraz njihovih stavova prema kolegama i poslovima koje su obnašale.
Bivša ministrica Žalac uhićena je u studenom 2021. godine u akciji USKOK-a zbog sumnji u dodijeljivanje posla izrade softvera u vrijednosti od 13 milijuna kuna tvrtki Ampelos, koja je imala samo jednog zaposlenog čovjeka, i to dok je bila na čelu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije.
I Europsko tužiteljstvo (EPPO) je nedavno podiglo optužnicu protiv bivše ministrice EU fondova i regionalnog razvoja u vladi Andreja Plenkovića zbog sumnje da je oštetila državni proračun i proračun EU kupnjom softvera po mnogo većoj cijeni od realne.
EPPO je nastavio postupak protiv Žalac unatoč tome što je USKOK zaključio da u 'aferi softver' nije bilo ničeg spornog.
O ministrici se tako ponovno piše posljednjih dana, a poraslo je i zanimanje za njen privatni život, odnosno tko su joj suprug i djeca.
Srednjoškolska ljubav
Bračni par Žalac je zajedno od rane mladosti, a upoznali su se još u srednjoj školi.
Vjenčali su se vrlo rano, već u četvrtom razredu srednje škole, a Gabrijela je prije mature rodila njihovo prvo dijete. Kao mlada majka, Gabrijela je upisala studij ekonomije, a do diplome rodila je još troje djece. Diplomirala je 2002., a 2007. postala članicom HDZ-a kad započinje njen karijerni politički uspon.
Obiteljska kuća bračnog para Žalac nalazi se u Vinkovcima, gdje su većinu vremena provodili suprug Mario i djeca, budući da je Gabrijela zbog posla morala dosta vremena provoditi u Zagrebu. Gabrijelin suprug Mario je vlasnik automehaničarskog obrta Žaki u Vinkovcima. Ministrica Žalac u svojoj obiteljskoj oazi u Vinkovcima uvijek je najradije provodila vrijeme.
Suprug vrijeđao novinare
Izrevoltiran nakon supruginog uhićenja, nezadovoljni Mario Žalac čak je i vrijeđao novinare koji su se okupili ispred njihove obiteljske kuće, a HND odmah je reagirao i zatražio reakciju nadležnih institucija. Svoje emocije nakon iznenadnog uhićenja supruge, Mario Žalac nije skrivao te je bio vidljivo potresen događajem.
Mandat Gabrijele Žalac obilježen je brojnim aferama.
NESREĆA I VOZAČKA DOZVOLA
Loše razdoblje za Gabrijelu je počelo u ožujku 2019. kada je bez važeće vozačke dozvole u rodnim Vinkovcima naletjela na djevojčicu i teško ju ozlijedila. Iz Vlade su rekli da ne mora podnijeti ostavku jer se takva nesreća može svakome dogoditi.
Žalac se obratila novinarima i u suzama ispričala da joj je vozačka istekla tri godine ranije te da je premijeru dala svoj mandat na raspologanje. No Plenković nije prihvatio ostavku.
AFERA MERCEDES
Uskoro se dogodila i afera s luksuznim Mercedesom, registriranim na rent-a-car tvrtku šibenskog poduzetnika. Gabrijela se pravdala da su auto kupili ili uzeli u dugotrajni najam njezini roditelji te mijenjala svoja obrazloženja. Ubrzo nakon toga je ministrica maknuta s pozicije tijekom rekonstrukcije Vlade.
AFERA VJETROELEKTRANE
Kada je otišla s ministarske pozicije, Žalac je aktivirala pravo na dužnosničku plaću nakon prestanka mandata i osnovala svoju tvrtku Mega projekti registriranu na niz djelatnosti. Tada je ponovno došla u fokus javnosti i pisalo se da je njena firma dobila poticaj grada Vinkovaca od 5000 kuna, ali to je dobio svaki novi poduzetnik s tog područja.
No onda je nemir u njen život donijela USKOK-ova istraga u aferi Vjetroelektrane kojom je Gabrijela bila obuhvaćena. Zajedno s bivšom državnom tajnicom i kninskom gradonačelnicom Josipom Rimac, postala je osumnjičena da je koristila svoj utjecaj kako bi osigurala HBOR-ov kredit za projekt Krš-Pađene.
U javnost su procurili i kontroverzni SMS-ovi koje je Žalac izmjenjivala s Rimac te se saznalo da ju je tražila da joj bratu sredi državni ispit.
NAJBRŽI PRST
Inače, u sjeni svih tih afera je ostao natječaj zbog kojeg je Vinkovčanka dobila nadimak najbrži prst. Naime, do europskog novca su dolazili ljudi koji su se najbrže prijavili pa je jedan natječaj završen za 35 sekundi jer je iznos bespovratnih sredstva obrađenih projektnih prijava premašio 200 posto od ukupne alokacije poziva. To je izazvalo nezadovoljstvo i stručnjaci su isticali da bi trebala presuditi kvaliteta projekta.
Iako se nakon toga tvrdilo da se više neće dolaziti do europskog novca najbržim prstom, domaći mediji su pisali da se takav tip natječaja ponovio.