Pomorcem koji se nasukao u vinograd često nazivaju Vedrana Kiridžiju, legendarnog vinara iz Potomja koji je prije 30-ak godina rekao zbogom teškom, ali unosnom poslu na moru i vratio se na Pelješac. Vrlo su brzo njegova vina od plavca malog postala sinonim za pouzdanost, a i danas su. Nisu, naravno, iz godine u godinu ista, ali kakvoća im je uvijek slična. Perjanica obiteljske vinarije je Dingač, vino s jedinog hrvatskog vinogradarskog položaja koji ima zaštićenu oznaku izvornosti, a još od 1964. je zaštićen i u Europi certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskog, književnog i umjetničkog vlasništva iz Ženeve "Bureaux Internationaux reunis pour la protection da la propriete industrielle, litteraire et artistique Geneve" Drugo Kiridžijino vino je Tajano, što je lokalni naziv za vina od grožđa s južne obale Pelješca miješanog s onim iz unutrašnjosti poluotoka, a bazno se po sorti zove Plavac mali. Grožđe je iz peljeških polja, u prodaji je berba 2018., a omjer kakvoće i cijene je odličan.
Izvanrednu cijenu ima i Venje 2010., mješavina pet bijelih sorata, graševine, rajnskog rizlinga, sivog pinota, sauvignona i traminca, iz legendarnog vinograda posađenog 1997. po kojem je Ivan Enjingi iz Hrnjevca pokraj Kutjeva vino i nazvao. Miriše po svemu, miriše naprosto po životu, prokomentirali smo za jednog od, Bogu hvala, čestih kušanja tog velikog vina. Prvo je Venje Enjingi napravio već iz berbe 1998., samo godinu dana nakon sadnje, a na prvom ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter 2004. godine proglašeno je najboljim bijelim vinom u kategoriji do 10 funta. Berba 2010. legitiman je nasljednik tog svjetskog prvaka te također izvanserijskog Venja iz 2006. Vino je to koje nas uči kakav okus trebaju imati zrela dobra vina i kako trebaju mirisati, a s obzirom da je iznimno mlado, iako je od berbe prošlo 10 godina, uči nas i vinskom životu.
Učiteljica života je, kažu i povijest, koja nam se vraća kroz pjenušac PetNat plešivičke obitelji Tomac. To je prvo hrvatsko pjenušavo vino napravljeno metodom predaka (méthode ancestrale) koja se koja se koristila prije više stoljeća u Limouxu na jugu Francuske. Pet Nat je kratica francuskog izraza pétillant naturel, što znači prirodna pjenušavost. Mjehurići nastaju jednom fermentacijom, koja započinje u bačvi, a završava u boci zatvorenoj krunskim čepom, poput onih na pivama, a ne plutenima. Riječ je o mutnom pjenušcu, koji nije filtriran pa u boci ima taloga od kvasaca, a tlak je u boci otprilike upola manji nego u pjenušcima proizvedenima klasičnom šampanjskom metodom prve fermentacije u velikim posudama, a druge u boci. Tomci su PetNat iz berbe 2019. napravili od graševine iz vinograda koji nije tretiran herbicidima, insekticidima i sličnim sredstvima. Obrađuju ga po biodinamičkim principima što zahtjeva puno rada i brige, ali daje vrhunsku sirovinu. A na etiketi je legendarni mazni jazavčar Hugo, kojeg pamte svi posjetitelji vinarije u Donjoj Reki pokraj Jastrebarskog.