Draga 2017. je veliko bijelo vino s Vučje drage

Obitelj Grabovac iz Donjeg Prološca proslavila se crnim vinima, vratila kujundžušu u život pa očarala mješavinom pet bijelih sorata

Ivo Kozarčanin Nikola i Mislav Grabovac u njihovu vinogradu iz kojeg grožđe koriste za pjenušce, a nalazi se ispod vinarije

"Ljudi su tu sadili krumpire, ali pronašli smo i neke divlje loze pa posadili "pitome" bijele sorte viognier, sauvignon blanc, chardonnay, žilavku i pošip te crne trnjak, vranac, syrah i cabernet sauvignon. Pri dnu, na zaravni, ima i kujundžuše, pričaju Nikola Grabovac i njegov bratić Mislav Maršić, enolozi obiteljske vinarije Grabovac iz Donjeg Prološca pokraj Imotskog o položaju Vučja draga s kojeg su 2016. počeli raditi bijelo vino od pet sorata.

StoryGourmet Press  Vinograd Vučja draga

 Izostavili su viognier koji pune u bocu posebno, a Proložac tako postaje poput Hrnjevca u Kutjevačkoj Zlatnoj dolini. Priča podsjeća na Enjingijevu slavnu mješavinu pet sorata Venje bijelo, koje je 2004. bilo Decanterov svjetski prvak. I Grabovci su novo vino nazvali Draga, po novom vinogradu na koji su ponosni. Na površini je mljeveni kamen koji štiti zemlju od isušivanja pa ni loza ne pati od suše, a miluje je i vrijeme. Jutra su tiha, a popodne zapuše vjetar koji suši grožđe pa nema bolesti – objašnjavaju.

Klima je, dodaju, na Vučjoj dragi submediteranska, ali mediteranski dio ne dolazi s južne strane nego sa sjevera. Prema moru je Biokovo, koje vremenske utjecaje s Jadrana tjera prvo prema ušću Neretve, pa uz rijeku do Hercegovine i tek tad se spuštaju prema Prološcu. Takvi klimatski uvjeti, nadmorska visina između 390 i 430 metara, položaj ispod borova na kojem ipak ima ponešto zemlje, pomno odabrane sorte kao i ideje Mislava, Nikole, njegova brata Milana te oca Ante, rezultirale su vinom koje je bi moglo postati Venje ovoga kraja. 

StoryGourmet Press  Vino Draga Grabovac

Prva "prava" berba Drage je 2017. Napunili su 3500 boca, a vino je danas izvanredno. Bila je to godina sa stresom, kako opisuju one u kojima nema dovoljno kiše, no loza je na Vučjoj dragi najmanje stradala od suše. Vino osvaja svježinom na prvi gutljaj, potom punoćom i kompleksnošću nakon koje se ponovno vraćaju fine kiseline i zovu na novi gutljaj. Imaju Grabovci i prilično preciznu preporuku uz što je poslužiti: uz kokoš i puru (palentu ili žgance) kuhanu u juhi od pijevca. Dobra je Draga, dodaju, i uz glavonošce te plavu ribu.
U berbi 2017. pet je sorata u jednakim omjerima, ali mijenjat će se, govore Nikola i Mislav, ovisno o godini. Svaku sortu vinificiraju posebno. Nakon fermentacije 12 mjeseci ih njeguju na finom talogu, što je stara burgundijska 'igra' koja vinu daje punoću, a zadržava svježinu pa tako osigurava i dugovječnost. Potom blendaju, odnosno miješaju sorte te puste tako pripremljeno vino na odležavanje. Već iz berbe 2018. napunili su 8000 boca.

StoryGourmet Press  Milan Grabovac, Mislav Maršić, Ante Grabovac i Nikola Grabovac u podrumu vinarije


Obitelj Grabovac vinima se bavi više od 200 godina. U državnom arhivu u Zadru pronašli su dokument u kojem piše kako njihov predak predak Steffano Grabovacz (Stipan Grabovac) smije proizvoditi i prodavati vino. Iz današnje vinarije prve su butelje izašle 1994. godine. Sad imaju 13 hektara vinograda, a na još 12,5 hektara na položaju Čanjevica, gdje je bio vinograd propale vinarije Imota, pripremaju sadnju kujundžuše, sauvignona, pošipa, trnjaka, vranca, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca.

StoryGourmet Press  Berba u vinogradu vinarije Grabovac


Puno očekuju od trnjaka, vranca i merlota. Trnjak se u njihovu kraju dugo sadio kao oprašivač uz blatinu, koja ima funkcionalno ženski cvijet. Prije 20 i više godina bilo je vrlo dobrih pokušaja da se radi vino samo od njega, no tržište to nije prihvatilo. Ne daje robusne crnjake, nego nježna i vitka vina za, ipak, zahtjevniju publiku. Sad se stanje malo promijenilo. Grabovci danas imaju jako dobar Trnjak Riserva 2017., koji prekrasno miriše po zreloj trešnji, a poseban im je i Vranac Riserva 2016. Odiše svježinom, a ima i krasne tanine što mu jamči dugovječnost. Isti je slučaj s Modrim Jezerom Riserva 2015. Tom mješavinom crnih sorata proslavili su se prije gotovo 25 godina, a u ovoj Riservi je 60 posto cabernet sauvignona, 20 posto merlota te po 10 posto trnjaka i vranca. Elegantno je, no prepuno tanina i kiselina pa će sigurno još pet godina zadržati mladost, ako ne postati i bolje.
Inače Grabovci su najzaslužniji za svojevrsnu renesansu kujundžuše. Vratili su vjeru u tu sortu koja može davati svježa, jednogodišnja lagana vina kakva Dalmaciji nedostaju, a oni je rade i kao jantarno vino, uz dodatak malo botuna, stare sorte s kojom se oduvijek „miješala“, a drugi joj je naziv okatica bijela. Grožđe maceriraju 25 dana u drvenoj bačvi od 500 litara, a fermentacija je s kožicama i bez kontrole temperature traje godinu dana. Prodaju je, kažu, u roku od mjesec dana. Treba im poželjeti, pa i pomoći, da vrate vjeru vinske publike i u trnjak. S lasinom i plavinom mogao bi činiti veliki trio laganih dalmatinskih crnih vina.