Kad vam netko spomene agavu, najčešće ćete promisliti na Meksiko, pa na ukrasne biljke, potom će vam na pamet pasti tekila a neki će se sjetiti i agavinog sirupa, odlične zamjene za šećer i slična sladila. No, agava je puno više od toga.
Ova prilično svestrana meksička autohtona biljka još je u svojoj povijesti igrala značajne uloge i u svetom i u svjetovnom životu, pa se koristila i u liječenju, ritualima ali i za proizvodnju hrane, meskala, konopa, četki, sandala, mreža, prostirki za spavanje i drugih predmeta izrađenih od vlaknastih, kožnih listova agave. Europski su istraživači agavu izvezli u Stari svijet 1520. Šezdeset godina kasnije spominjala se kao hrana Asteka u Firentinskom kodeksu 1580. godine.
Danas se, istina, uloga agave u globalnoj ekonomiji prvenstveno usredotočuje na proizvodnju tekile; samo se 10% agave bere za agavin sirup. Ipak, ne treba zanemariti njezinu iskoristivost u kuhinji, primjerice listovi su joj odlični pečeni jer su bogati saharinom, a od sjemenki se radi brašno za tjesteninu i kruh. Mi vam donosimo više detalja o agavinom sirupu te nekoliko jela kojima je on ključni sastojak.
Za početak, treba znati da je agavin sirup slađi ali tanje konzistencije od meda. Njegova boja varira od svijetle do tamno jantarne, ovisno o stupnju obrade, a prodaje se u svijetlim, jantarnim, tamnim i sirovim sortama, kao nektar i gusti, tamni sirup. Lagana agava ima vrlo blag, gotovo neutralan okus; jantarna agava ima okus karamele srednjeg intenziteta; a tamna agava ima jak, karamelni okus koji se ne razlikuje od melase ili zlatnog sirupa. Agavin sirup sastoji se prvenstveno od fruktoze i glukoze, što znači da je njegov utjecaj na šećer u krvi, mjeren glikemijskim opterećenjem, mnogo manji od bijelog šećera.
Kako ga koristiti?
Agavin sirup brzo se otapa, pa je dobar zaslađivač hladnih pića, poput ledenog čaja ili koktela. Primjerice, isprobajte ovaj:
60 ml tekile,
30 ml agavinog sirupa i
30 ml soka od limete
Sve pomiješate i eto super pića.
Odličan je i kao zaslađivač, umjesto šećera ili meda i kao dodatak žitaricama pa tako, recimo, možete ubaciti agavin sirup u zobenu kašu, s pola naribane jabuke, malo smrvljenih badema i dobijete super doručak. Ide i s toplim napicima, a koristi se i u umacima kao i za pečenja, primjerice za teriyaki umak kad ga pomiješate sa sojinim umakom, vodom, rižinim octom, mljevenim češnjakom, mljevenim đumbirom i malo kukuruznog škroba. Sve sastojke osim škroba izmiksate, potom ubacite u tavu i pustite da zavrije. Kad počne ključati, odmah ga smanjite da krčka. Umiješate kukuruzni škrob i vodu te dodajte umaku neprestano miješajući dok se ne zgusne (oko jedne minute). Ovaj umak ide super uz piletinu i svinjetinu ali i losos. Uživajte!