Abundante, alicante, aragones, cannonao, crannaxia, gironet, liadoner, redondal, ranaccio, sans pareil, tai rosso i rousillon nisu činovi u vojsci neke "banana republike", nego neki od naziva sorte koju zovu garnacha u Španjolskoj iz koje potječe, a grenache u Francuskoj, gdje je važan sastojak nekih od najboljih crnih vina. Daje prvo slovo kratici GSM, koja ne označava samo najkorišteniji standard za mobilne telefone, nego i crna vina od sorti grenache, syrah/shiraz i mourvèdre, a ti crnjaci proslavili su vinogorja oko rijeke Rhone. Samostalan, ili barem "većinski", grenache zna biti u glasovitim crnjacima Châteauneuf-du-Pape. Kod nas su ga počeli saditi sredinom prošlog stoljeća u zadarskom zaleđu gdje se vrlo dobro snašao zato što voli puno sunca. Treći petak u studenome je Dan grenachea koji najavljujemo hrvatskim roséom u kojem se druži s dalmatinskom plavinom, čistim grenacheom od grožđa iz Nadina te jednim od pristupačnijih, ali i dalje poprilično skupih vina "Novi papin zamak", što bi bio hrvatski prijevod naziva velikog vinskog brenda Châteauneuf-du-Pape.
Čestu ulogu pouzdane sorte koja će smirivati one s previše ili premalo kiselina i alkohola grenache ima u Roséu Fiolić. U njemu mu je dobra prijateljica plavina, u Dalmaciji druga najrasprostranjenija crna sorta, a u Hrvatskoj četvrta. Više imamo plavca malog, merlota i cabernet sauvignona. Obiteljska vinarija Fiolić grenache koristi i u crnom cuvéeu, sa syrahom, a ružičasto im je vino nježne boje, živog mirisa jagodičastog voća, svježeg okusa koji poprilično traje i završava ponovno finim crvenim voćem. Fino gasi žeđ, pristaje rižotima s povrćem, a butelja je u Zadranki 83 kune.
Pamtljivo vino samo od grenachea radi Alen Bibić iz Plastova pokraj Skradina. Ovisno o berbi, vino odležava 15 mjeseci ili više u bačvicama od američkog hrasta. Osim po višnji, zato miriše i po papru, kadulji, menti, čokoladi, duhanu, preprženom kruhu... Zaokruženog je i intenzivnog okusa te punog tijela unatoč činjenici da su alkoholi relativno niski, oko 12,5 posto. Vrlo dobro pristaje jelima od divljači, plemenitim zrelim sirevima i pršutu te nadjevima za mesna pečenja koji sadrže gljive jačih aroma poput vrganja. Butelja berbe 2016. u Miva Galeriji vina stoji 104,98 kuna.
Punog je tijela, uglađenih tanina i vrlo suhog okusa je Châteauneuf-du-Pape La Bernardine Michela Chapoutiera koji mirna vina radi od grožđa iz francuskih regija Rhone (sjeverni i južni dio) i Roussillon, šampanjce, naravno, u Champagnei, a vinograde u kooperaciji ima i u Portugalu te Australiji. Sve obrađuju po biodinamičkim načelima. La Bernardine je čisti grenache. Miriše po šljivi, kupini i crnom ribizu, a bačvice su mu dale i arome kave, vanilije i doma, a vrijeme note zemlje i kože. Moćnog je tijela, s dobro uklopljenih 14,5 posto alkohola. Butelja je u Vrutku 228,90 kuna.