Danas je praznik koji slave ovisnici o čokoladi

Na današnji dan u Pennsylvaniji 1857. rodio se Milton S. Hershey, američki proizvođač slatkiša i osnivač kompanije The Hershey Chocolate Company što je povod za obilježavanje Međunarodnog dana čokolade

Shutterstock

Na današnji dan 1857. godine rođen je u Pennsylvaniji slavni američki proizvođač slatkiša Milton S. Hershey, osnivač kompanije The Hershey Chocolate Company u kojoj je čokolada glavni proizvod. Zato sa današnji dan, 13. rujna, obilježava kao Međunarodni dan čokolade, čarobne smeđe, kremaste slastice kojoj tek rijetki mogu odoljeti. 

Kao namirnica, čokolada je toliko kompleksna, bogata i važna i većina nas ju obožava. Tamna, mliječna ili bijela, kao tabla, pralina, sladoled, ukusno piće, torta ili delikatni desert tanjuru nakon kompleksne večere u bezbroj slijedova. Moć preobrazbe pomalo neuglednog zrna u bilo koji od navedenih pravaca plod je stoljetne evolucije tehnike proizvodnje diljem svijeta. Sama riječ čokolada dolazi od Španjolske verzije asteške riječi xocolatl što znači gorka voda ili kakaova voda. To se odnosi na piće koje su spravljali Azteci koristeći kakao zrna. Vodu su začinjali začinima tipa čilija no nisu dodavali nikakve zaslađivače. I tu se već približavamo drugom danu u godini kada se također slavi čokolada.

Shutterstock 

Naime, 7. srpnja, obilježava se Svjetski dan dan čokolade jer je navodno upravo na taj datum čokolada po prvi put stigla u Europu, odnosno počela se širiti Starim kontinentom. Španjolskom istraživaču Hernánu Cortésu 1519. godine navodno je asteški vladar Montezuma ponudio vrući napitak xocolātl kojem je baza bio kakao. On je po povratku u Španjolsku odlučio to piće ponuditi svojim sunarodnjacima, ali ga je obogatio vanilijom, šećerom i cimetom kako bi mu poboljšao okus. Napitak je postao iznimno popularan u Engleskoj i Francuskoj u 17. stoljeću tijekom španjolske okupacije, a krute čokolade počele su se proizvoditi u 19. stoljeću. Sve ostalo je povijest.

Uskoro, 22. rujna obilježit će se i Svjetski dan bijele čokolade, dok ćemo 16. prosinca slaviti Dan bilo čega umočenog u čokoladu (Chocolate Covered Anything Day), a 10. siječnja Dan gorko-slatke čokolade!

Kako biste dostojno proslavili ovaj dan, donosimo vam repet omiljene slastičarke Tee Mamut za čokoladni tart.

Maksim Bašić  Čokoladni tart Tee Mamut

ČOKOLADNI TART  (za otprilike 20 košarica promjera 8 cm)

Prhko tijesto:
200 g glatkog brašna
110 g šećera u prahu
1,5 g soli
80 g bademova brašna ili
mljevenih lješnjaka
25 g kakaa
150 g hladnog maslaca
45 g bjelanjka

Namelaka od mliječne čokolade:

200 g mlijeka
100 g glukoznog sirupa
430 g vrhnja za šlag (sa 35% masnoće)
4 g želatine u listićima
350 g mliječne čokolade (sa 40% kakaa)

Za prhko tijesto pomiješajte sve suhe sastojke (najbolje u samostojećem mikseru na najmanjoj brzini), a potom dodajte maslac na kockice. Miksajte dok ne postane mrvičasto. Dodajte bjelanjak i miksajte samo kratko dok se ne poveže. Zamotajte tijesto u prianjajuću foliju i ostavite u hladnjaku minimalno sat vremena. Za izradu košarica bit će vam potrebni metalni ringovi koje treba namastiti prije oblikovanja tijesta. Tijesto ravnomjerno razvaljajte (s minimalnim dodavanjem brašna), izrežite krugove veće od veličine ringa i utisnite. Tijesto izbockajte i stavite u hladnjak na pola sata. Stavite ringove s tijestom na lim za pečenje obložen papirom za pečenje u prethodno zagrijanu pećnicu na 180 °C. Pecite 10 do 15 minuta. Za namelaku namočite želatinu u hladnoj vodi i ostavite minimalno 10 minuta. Otopite čokoladu na pari (neka ne bude iznad 40 °C). Zagrijte mlijeko i glukozu, dodajte dobro ocijeđenu želatinu te prelijte preko otopljene čokolade. Na samom kraju dodajte hladno vrhnje i sve spojite štapnim mikserom. Ulijte u posudu, prekrijte prozirnom folijom direktno preko površine te ostavite preko noći (to je najvažniji korak). Namelaku stavite u dresir vrećicu i napunite košarice. Ukrasite razlomljenim komadima čokolade, možete staviti tostirane lješnjake ili bademe i pospite kakaom prije posluživanja.