Kesten je definitivno jedan od sezonskih favorita. Bilo da kestene pečemo na otvorenoj vatri ili od njih radimo nadjeve, deserte pa i čaj, zdravstveni benefiti konzumacije su veliki a da ne spominjemo i odličan okus! Ovaj jesenski plod čiji miris nam najavljuje jesen u sebi krije puno vitamina C, vlakna i folate a zbog malenog udjela masti dobar je izbor i za one koji paze na kilažu. Uglavnom jedemo pitomi kesten - pečemo ga, stavljamo u nadjeve, juhe, slastice, umake… dok je divlji kesten, iako nejestiv, prepoznat u ljekovitoj medicini. U idućim tjednima bavit ćemo se receptima s ovom namirnicom no prvo doznajte zašto je dobro jesti kestene.
- Kesten je dobar izvor antioksidansa, uključujući vitamin C i karotenoide lutein i zeaksantin, te razne biljne spojeve uključujući polifenole poput galne kiseline i tanina. Ove hranjive tvari i biljni spojevi štite stanice od oštećenja i mogu pomoći u zaštiti od kroničnih bolesti.
- Jedući kestene u organizam unosite magnezij i fosfor koji su važni za metabolizam kostiju, kao i kalij koji uravnotežuje razinu natrija, srčane otkucaje i važan je za regulaciju krvnog tlaka. Unosite i folnu kiselinu, dakle vitamin B9 koji je zaslužan za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK.
- Kesten je izvrstan izvor vlakana koji podržavaju probavnu funkciju. Vlakna također djeluju kao prebiotik, potiču crijevne bakterije i zauzvrat pomažu u održavanju zdravog crijeva i crijevnog okoliša. Osim toga, vlakna pomažu u smanjenju razine kolesterola.
- Konzumacija kestena može poboljšati upravljanje šećerom u krvi jer, iako kesteni pružaju više ugljikohidrata od ostalih orašastih plodova, dodatna vlakna koja sadrže pomažu regulirati njegovo oslobađanje. Čini se da antioksidansi kestena, poput galske i elaginske kiseline, poboljšavaju odgovor naših stanica na inzulin, što čini ukupnu kontrolu šećera u krvi učinkovitijom.
- Ovaj plod je i dobar izbor ako pazite na kilažu. Naime, kesten ima malen udio masti, sadrži manje od 70 kalorija na 30 grama što ga čini i namirnicom idealnom za mršavljenje. Nadalje, obećavajuće studije na životinjama sugeriraju da bi dodavanje kestena u prehranu moglo smanjiti nakupljanje masnoće na trbuhu.
- Valja napomenuti da kesten ne sadrži gluten pa ga se često može naći u bezglutenskoj ishrani. Po svom sastavu ima najveći postotak škroba, što ga čini sličnijim kukuruzu i krumpiru nego srodnim orašastim plodovima. A lako probavljivo brašno kestena pokazalo se idealnim u spravljanju kolača, sladoleda, juha i umaka.
- Spomenimo i divlji kesten - on nije jestiv ali se koristi u ljekovitoj medicini, upravo zbog svojih ljekovitih svojstava. Od divljeg kestena se može raditi čaj koji je je dobar za ublažavanje simptoma astme i bronhitisa a koristi se i u izradi krema za liječenje proširenih vena. Ekstrakt sjemenki divljeg kestena potiče bolju opskrbu kože kisikom i hranjivim nutrijentima a pokazao se i kao dobar pomagač u borbi protiv celulita.
- I, za kraj, jesu li kesteni dobri za svakoga? Naime, oni su u drugačijoj botaničkoj kategoriji od osam orašastih plodova koji predstavljaju uobičajeni rizik od alergija. Međutim, neki ljudi mogu biti alergični na kestene unatoč tome što sigurno podnose kikiriki i orašaste plodove. Sve u svemu, sirovi kesteni za većinu su ljudi sigurni, ali budući da sadrže tanine, mogu izazvati probavne smetnje i mučninu kod nekih osoba.