Al' se neko nauživao na moj račun, rekao je u starom vicu Mujo čitajući članak o seksualnim statistikama prema kojem je svaki Bosanac prije braka u prosjeku imao osam partnerica. A da su se "nauživali na tuđi račun" mnogi bi mogli reći čitajući podatke o proizvodnji vina. Demografi iz Ujedinjenih naroda kažu da na svijetu živi oko 7,8 milijardi ljudi, ili barem životari, a "vinografi" iz Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV), čije je sjedište u Parizu, tvrde da je prošle godine širom planeta proizvedeno 25,8 milijardi litara vina. To znači da su svakog živog čovjeka "čekale" 3,3 litre, što je malo više od četiri butelje. S obzirom na to da veliki dio ljudske populacije ne pije vino iz vjerskih ili zdravstvenih razloga, ali i zbog dobi, a statističari broje i tek rođenu djecu, vinoljupcima je na raspolaganju i nekoliko puta više.
Iako je Francuska prva država na koju će većina ljudi pomisliti kad se spomene vino, listu najvećih proizvođača predvodi Italija. Čak 4,7 milijardi litara proizveli su Talijani prošle godine, 300 milijuna više nego Francuzi. Italija je i jedina država čiji je cijeli teritorij podijeljen na vinske regije. Čak i krajnji sjever, gdje su Alpe, uzgaja lozu u Pijemontu, Lombardiji i Južnom Tirolu koji Talijani zovu Alto Adige. Treći vinski div je Španjolska sa 3,75 milijardi litara, a više od milijarde proizveli su prošle godine i SAD (2,47) Argentina (1,3), Australija (1,2) te Čile (1,19 milijardi litara). Blizu čarobne brojke s devet nula je i Južnoafrička republika (970 milijuna litara), a u prvih deset još su Njemačka sa 890 milijuna litara te Kina s 830. No, najmnogoljudnija zemlja svijeta nije poslala podatke za prošlu godinu pa je navedena proizvodnja iz 2019. godine. Kod nas je proizvedeno oko 70 milijuna litara vina i Hrvatska dijeli 22. mjesto s Urugvajem. Proizveli smo 10 milijuna litara više nego Slovenija i Češka sa 60 milijuna, a manje nego, primjerice, Rumunjska (360), Austrija (270), Brazil (220), Gruzija (170), Moldavija (120), Ukrajina (100) ili Švicarska (90 milijuna litara).
Što se tiče ukupnih površina pod vinogradima, daleko su ih najviše zadsadili Španjolci, 961.000 hektara, a slijede Francuska (797.000) Kina (785.000) i Italija s 719.000 hektara. U ovoj su OIV-ovoj statistici Kinezi pri vrhu zato što je uračunato svo grožđe, a ne samo vinsko. Dakle i stolno te ono od kojeg se proizvode suhe grožđice. Tako je Turska peta, Iran 11., a Indija 12. na svijetu. Za usporedbu, u Hrvatskoj je malo više od 19.000 hektara posađeno vinskim sortama loze. Hektar je površina od 10.000 četvornih metara što je, za lakše stjecanje dojma o veličini, otprilike kao dva nogometna igrališta.
Najveći potrošači vina su Amerikanci. Prošle su godine u SAD-u popili 3,3 milijarde litara. Slijede Francuzi (2,47), Italija (2,45) i Njemačka sa 1,98 popijenih, ili barem kupljenih milijardi litara vina. U drugoj grupi po potrošnji vina su stanovnici Ujedinjenog kraljevstva (1,33 milijarde), Kine (1,24), Rusije (1,03 milijarde litara) te Španjolske i Argentine s 960, odnosno 940 milijuna litara vina.
Američko udruženje vinskih ekonomista početkom ove godine objavilo je podatke o potrošnji vina u različitim državama po stanovniku starijem od 15 godina. Prema njima, 2018. su najviše popili Portugalci, svaki 62,1 litru, pa Luksemburžani (55,5), Francuzi (50,2) te Talijani s 43,7 litara po glavi koja je najmanje 15 godina sakupljala mudrost. Slijede stanovnici Ujedinjenog kraljevstva (22,6) te SAD-a s 12,4 litre.
Početkom prošle godine ugledni časopis The Economist objavio je da se u Hrvatskoj po stanovniku popije najviše vina na svijetu, čak 47,6 litara godišnje. Prema tom iznenađujućem podatku bili smo ispred Portugalaca sa 46,5 litara, Slovenaca (42,8), Francuza (41,9), Makedonaca (41,3), Švicaraca (36,7), Talijana (34,5), Urugvajaca (28,1)... No, izvor nije bio naveden, a naš Državni zavod za statistiku barata s više nego upola manjom brojkom. Oni tvrde da se 2018. godine u Hrvatskoj popilo 9,85 milijuna litara vina, otprilike 22,2 po stanovniku. Računali su, dakle, da nas je 4,4 milijuna, a preračunato u butelje, ispada da ih "po glavi", ali i "po jetri", popijemo gotovo 30. I u tu statistiku su, da ponovimo, uračunata djeca te svi ostali koji vino ne piju. Zato oni koji piju doista mogu reći "al' smo se mi na nečiji račun nauživali!".