Grožđe beru ručno i odmah probiru najzdravije bobice. Ostave i manju količinu prosušenih, ali dobro paze da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Frmentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. I ta fermentacija traje, zajedno s maceracijom, odnosno namakanjem bobica u moštu pa potom i vinu, čak šest mjeseci. Potom je vino odležalo u novim drvenim bačvicama, pa se još smirivalo u boci. Tako su u vinariji Kutjevo napravili vino Koria macerirana graševina 2017. Zlatne je boje, dubokog smirujućeg mirisa u kojem se lako prepoznaje sorta, a obogaćeno je dugom maceracijom. Okus je suh poput najsuhljeg pjenušca ili šampanjca, a veseo. Unatoč punoći i kompleksnosti, nimalo nije naporan. Lako se pije ovo vino, a nakon što se proguta fin se okus vraća pa užitak dugo traje. To je Koria macerirana graševina 2017., izvanredno novo vino Kutjeva d.d. koje je premijerno predstavljeno 27. listopada u zagrebačkom restoranu Kaiser. Naš poznati sommelier Mario Meštrović i njegova ekipa ovom su "dukatu" pridružili naizgled jednostavno jelo, svinjsku koljenicu. Pokazali su kako za stolom ne treba komplicirati, a dojmu o vrlo dobroj kombinaciji vina i hrane zacijelo pridonijeli i prilozi: krema od cvjetače te čips od celera.
Nije graševina jedino vino linije Koria. Također iz berbe 2017. ponudili su Kutjevčani i neobičnu, ali odličnu mješavinu cabernet sauvignona i crnog pinota. Rijetko se u vinskom svijetu kombiniraju najpoznatija bordoška i glasovita burgundijska sorta, a crna Koria pokazuje da mogu biti odlični prijatelji u boci. Puno je posla prethodilo "početku jednog divnog prijateljstva", da se iskoristi legendarna rečenica Humphreyja Bogarta s kraja filma 'Casablanca', posebno u donošenju odluke kako brati grožđe. Problem je kod ove dvije sorte što crni pinot rodi rano, a cabernet kasno, pa ih je teško zajedno vinificirati. Doskočio je tome glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin odlukom da se grozdovi crnog pinota odrežu u trenutku pune zrelosti, pa ostave da vise u vinogradu i prosušuju se nekoliko tjedana dok sasvim ne sazrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa zajedno prešaju i prepuštaju maceraciji, potom i fermentaciji. Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali prosušeni crni pinot sasvim se dobro hrva s njim, ma koliko bio nježniji bojom, aromom i okusom, pa čak i u takvoj manjini. Uz Koria cabernet sauvignon i crni pinot ekipa iz Kaisera posluženila je filet mignon s prokulicom, gljivama, pireom, umakom od porta i aronijom, jelo koje je ponovno fino pristajalo vinu.
Novu liniju vina u Kutjevu su nazvali Koria prema vinogradarskom položaju. Riječ je o padinama Krndije s kojih se vidi glasoviti Vinkomir pa grožđe s Korije kao da je moglo "učiti od najboljih". Tamo su još 2009. i 2010. posadili 3,2 hektara graševine, 1,8 cabernet sauvignona i 0,72 hektara crnog pinota, a nakon nekoliko eksperimentalnih berbi u prvu pravu krenuli su 2017. kad su posebno za ta vina nabavili i nove bačve. Njihov se utjecaj osjeti u vinima, ali nije prenaglašen. Pripremajući se za predstavljanje vina s Korije, imali smo priliku kušati i berbe 2018., 2019., i 2020. koje se još "školuju" u podrumu. Koria Graševina 2018. iz jednom korištenih bačvica očekivano je uglađenija, osobine sorte su izraženije, ali vino je podjednako kompleksno i puno. Berba 2019. luda je i mlada, a 2020. još luđa i mlađa, no to ne znači da se neće mijenjati. Tko je pratio razvoj tako dugo maceriranih bijelih vina, zna da se mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac. No, zato taj vrhunac i poprilično dugo traje.
Radeći crnjake Koria, bobice grožđa su u berbama 2017. i 2018. macerirali tri tjedna, 2019. i 2020. dva, ali u mirisu i okusu razlike se ne osjete jako. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., a u berbi 2018. kroz njegove arome (pre)zrele višnje i čokolade osjete i tek sazrijela trešnja kao i nježni mirisi cvijeća i zemlje tipični za pinot. U berbi 2019., pak, crni pinot kao da je pljusnuo puno korpulentnijeg partnera i gotovo da dominira. I ta će se vina, naravno, promijeniti do punjenja u boce, pa i poslije, a bit će to jako lijepo pratiti pa jednom napraviti slično predstavljanje različitih berbi.
Prije novih vina kojima je Kutjevo d.d. napravilo stilski iskorak kakav velike vinarije vrlo rijetko rade, predstavljena je i Graševina vrhunska 2020. Osvojila je zlatnu medalju i titulu "Best in show" na ovogodišnjem ljetnom ocjenjivanju Mundus Vini u njemačkom Neustadtu an der Weinstrasse, a riječ je o odličnom primjeru mineralne i osvježavajuće te istovremeno pune i zrele kutjevačke graševine, standardu kojem bi u ovom stilu vina sve slavonske vinarije trebale težiti.
Uživalo se i u Graševini de Gotho 2019., nasljednici berbe 2018. koja je prošle godine osvojila platinastu medalju na ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter. Najviše Decanterovo priznanje iznenadilo je lani i ljude u vinariji koji su većinu boca prije objave rezultata raspodijelili kupcima pa u podrumu gotovo ništa nije ostalo. Srećom, berbu 2019. nisu pustili na tržište kako bi popunili rupu nastalu pomamom za "platinastim" vinom pa je sad dočekala finu zrelost i pred kupce vinoljupce izlazi u najboljoj formi. Inače, Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo. Cistercitska opatija iz 1232. i imanje na čijim je temeljima i današnji stari podrum, zvali su se "Vallis honesta de Gotho", pa je i naziv ovog vina u stvari "kutjevačka graševina". A da ponovno citiramo Casablancu, ekipi Kutjeva možemo poželjeti da nastave s ovakvim novitetima legendarnom Bogievom rečenicom “Play it again, Sam” ili “svirajte tako ponovno”.
Dašak atmosfere s ekskluzivnog kušanja vina Kutjeva d.d. u zagrebačkom restoranu Kaiser osjetite u našoj galeriji.