U čaši vina ima kalorija gotovo kao u čašici pudinga od čokolade

Europska unija u programu borbe protiv raka predlaže da se i na boce vina 'lijepe' nutritivne deklaracije

Profimedia

Dvije čaše vina mogu imati kalorija poput hamburgera, a i šećer u njima nadmašuje dnevnu dopuštenu dozu za odraslu osobu, objavila je britanska AHA (Alcohol Health Alliance), savez pedesetak udruga koje se bave lošim utjecajem alkohola na zdravlje. Britanci piju iz velikih čaša čija je standardna mjera 0,175 litara. Toliko se toči i kad se u restoranu vino naruči na čašu, a riječ je gotovo o četvrtini butelje. Koliko god bilo, treba znati da su si dali truda pa izračunali i kalorije u pet konkretnih vina koja spadaju među najpoznatije brendove na tamošnjem tržištu, a neka se mogu kupiti i u Hrvatskoj.

Shutterstock 

Hardy Stamp Shiraz Cabernet tako ima 139,7 kalorija po čaši od 175 mililitara, Yellow Tail Shiraz139,3, a pjenušavi Barefoot Bubbly Pink Moscato137,2 kalorije po čaši. To je, usporedili su, otprilike kao malo pivo (0,33 litre) s pet posto alkohola. Dobro je znati da toliko kalorija ima i 100 grama pudinga od čokolade, a samo su dvije kalorije manje u 100 grama teleće jetre.

Čaša Tempranilla Campo Viejo iz španjolske vinorodne regije Rioje i čileanskog Cabernet sauvignona Casillero del Diablo ima 132,3 kalorije. Ta se vina prodaju i u hrvatskim supermarketima po 65, odnosno 70 kuna i dobra su vrijednost za novac, a kome se omakne da popije butelju unijet će kalorija kao da je pojeo 100 grama nutele, napolitanki ili – parizera.

Prema kalkulatoru kalorija na portalu plivazdravlje.hr, muškarac visok 180 centimetara koji ima 85 kilograma i živi mirno, odnosno tjelesna mu je aktivnost lagana, treba unositi 1550 kalorija na dan. Velika čaša vina, ili dvije manje, što se i preporučuje u mediteranskoj prehrani, ne čini se puno, no britanski promotori zdravijeg života ne misle tako, a vjeruju da će potaknuti ljude da manje piju uvođenjem nutritivne deklaracije na vina. Slična je kampanja pokrenuta i širom Europske unije. Pravni temelj za takav zahtjev je jasan: vino je po zakonima većine zemalja poljoprivredno-prehrambeni proizvod, a na hrani su deklaracije obavezne. Čak i na pivu pišu sastojci te energetska vrijednost.

Shutterstock 

No priča je krenula pomalo naopako. Početkom 2021. Europska komisija je, pripremajući program za borbu protiv raka, zaključila kako ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola te najavila preispitivanje politike promocije alkoholnih pića. Prvi je prijedlog bio uvođenje nutritivne deklaracije prije kraja 2022. i zdravstvenih upozorenja na etiketama prije kraja 2023. Početkom veljače ove godine predstavnici Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV) iz Pariza o tome su razgovarali s čelnicima Svjetske zdravstvene organizacije, a istog je dana Serge Hercberg iz francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje i medicinska istraživanja predložio obavezu navođenja stvarne količine šećera, kalorija i alkohola na alkoholnim pićima, pa i vinu, te poruke kako su opasni za trudnice.

"Konzumacija alkohola u Europi je banalizirana. Ovo upozorenje na etiketi jasno će pokazati potrošačima da alkoholna pića, uključujući vino, imaju štetan učinak na zdravlje, čak i u malim dozama, a posebno u pogledu razvoja karcinoma", rekao je Hercberg.

Na to su najžešće reagirali Talijani. Giovanni Busi, predsjednik toskanskog konzorcija Chianti koji uključuje vinogradare, vinare i trgovce vinima, rekao je kako je vino društvo, povijest i kultura te način zaštite okoliša brigom o područjima na kojima raste vinova loza. Dodao je kako je predloženi sustav označavanja novi napad na talijanski, francuski i španjolski vinarski sektor te da Europa treba upotrijebiti zdravi razum i spriječiti ga dok se to još može. Podržali su ga i drugi talijanski vinski konzorciji te poslali pismo zastupnicima Europskog parlamenta u kojem navode kako je "neznanstveno i štetno demonizirati alkoholna pića, posebice vina, smatrajući ih rizičnim čimbenicima za rak sami po sebi, s obzirom na to da je pravi problem povezan sa zlouporabom, a ne s umjerenom konzumacijom".

Shutterstock 

Naši predstavnici u europskim institucijama podržavaju naravno program borbe protiv raka, a deklaracije na vinskim bocama ne spominju. O njima šute i nacionalni političari. Pitanje je što bi i mogli reći s obzirom da su nedavno ukinuli obavezu navođenja slatkoće vina na etiketi donoseći Zakon o vinu i pripadajuće pravilnike. Time su stvorili veliki problem dijabetičarima koji bi rado popili čašu neslatkog, odnosno suhog vina, a vinoljupcima koji ne pate od te bolesti uskratili priliku da si kupe vino primjereno hrani. Čak i oni koji znaju da pikantna jela traže slađa vina, a najbolji zreli sirevi ona najslađa, teško da imaju u glavi koliko je neprovrela šećera u nekom vinu. A na etiketama to više ne mogu pročitati. Valjda nam sad naši zakonodavci neće nametnuti desetak puta više podataka pa pola butelje prekriti nutritivnom tablicom.

Shutterstock