Namirnica tjedna: vrganj

Iskoristimo sezonu jedne od najpopularnijih jestivih gljiva

Profimedia

Brojimo zadnje dane sezone vrganja pa smo ga istaknuli kao namirnicu tjedna, kao podsjetnik i podstrek da ga nabavite dok ga još ima na tržnicama. Naime, osim što je jako ukusan, vrganj, inače jedna od najrasprostranjenijih ali i najomiljenijih gljiva, je i jako zdrav te vrlo iskoristiv u kuhinji.

Profimedia 

Vrganj pripada porodici vrganjevki koja uključuje više od 2.000 vrsta, među kojima su i brojne poznate jestive stapčarke, ali i one otrovne. Najpoznatija jestiva gljiva iz porodici vrganjevki je, naravno, vrganj, dok je najpoznatija i najveća otrovna gljiva ludara.

Vrganj je jedna od najrasprostranjenijih gljiva, a nalazimo ga u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama diljem Europe, sjeverne Amerike pa čak i u dijelovima Azije. Poznato je oko 100 vrsta vrganja koji su dosta slični te sigurni za konzumaciju. Najčešće se razlikuju prema boji klobuka, ali i prema veličini i staništu. Kod nas ih nalazimo nekoliko desetaka, kao samonikle gljive, najčešće ispod lišća i u vlažnijim područjima šume, u ranu jesen, dok je vrijeme toplo i vlažno. S obzirom da je ova jesen još uvijek topla i blaga, vrganj još uvijek nalazimo na tržnicama pa iskoristimo tu činjenicu!

Pixabay 

Recimo i nekoliko riječi o nutriitivnim vrijednostima vrganja. Kao prvo, vrganj je siromašan mastima te istovremeno sadrži značajan udio proteina zbog čega je dobra zamjena za meso. Sadrži minerale, posebice kalij, željezo, cink, bakar te selen.  Udio prehrambenih vlakana je također značajan, posebice pektina, zbog čega vrganji imaju povoljan učinak na peristaltiku crijeva. Manje je poznato kako vrganji obiluju antioksidansima (kvercetin) te da je količina antioksidansa u njemu gotovo jednaka onoj u brokuli ili mrkvi.

Profimedia 

U kulinarstvu je vrganj prilično popularan zbog specifične arome i ukusnog mesa, okusa koji bi se mogao opisati kao orašast ili mesnat, kremaste teksture koja podsjeća na kvasac. Najbolji svježi vrganji za jelo su mladi i bez oštećenja, pa se kao takvi mogu jesti i sirovi a može ih se i osušiti te im tako produljiti vrijeme korištenja.

Profimedia 

Vrganje stavljamo u rižota, omlet, spajamo s tjesteninom, radimo juhu od vrganja, pečemo ih, dodajemo u gulaš ili u variva. Sljedećih dana donijet ćemo par zanimljivih recepata s vrganjima koje možete isprobati kod kuće!