„Svatko tko vjeruje u neograničeni rast na fizički ograničenom planetu je ili lud ili ekonomist.“ (Sir David Attenborough)
„Uzmi, napravi, koristi, baci, zagadi“ – to je sažeti opis linearnog gospodarstva koje je gradilo svjetski ekonomski poredak do današnjih dana. Rezultat je iscrpljivanje resursa Zemlje do krajnosti i ekstremno zagađenje, što sve dovodi u pitanje opstanak čovječanstva i budućnost planeta. Gospodarstvenici kao jedno od rješenja nude kružno, cirkularno gospodarstvo. U njemu „otpad“ postaje „hrana“ za druge procese i proizvode. Slijed tu izgleda ovako: napravi, koristi, ponovno koristi, prepravi, recikliraj, napravi... I tako u krug. Danas 80 posto proizvoda biva bačeno unutar prvih šest mjeseci postojanja. Praktički bespovratno. U cirkularnoj ekonomiji nema otpada, što znači čuvanje resursa, ali i energije. To znači i nužnost razvoja znanosti, naročito STEM područja te kreativnosti u gospodarstvu. U Hrvatskoj uvelike zaostajemo u implementiranju i organiziranju kružnog gospodarstva. Osim golemih poruka na jumbo plakatima „otpad nije smeće“ nismo se mnogo pomakli. I dalje rabimo goleme deponije, recikliranje je prisutno u tragovima, a o ponovnoj
uporabi i oporabi da i ne govorimo. U kućanstvima sve nemilosrdno bacamo, u industriji bacamo, u modi bacamo, u prehrani bacamo... Trenutačno diljem Lijepe Naše vladaju prijepori o tome gdje će se odbacivati smeće i koliko će to ljudi plaćati. A tema razgovora treba biti kako nemati smeća, kako mijenjati gospodarstvo, kako zaokružiti slijed u proizvodnji. Imamo li političare i gospodarstvenike koji su spremni provesti to u djelo?
Hrvoje Prčić, urednik National Geographic Hrvatska