Oko 11% ljudi u svijetu (17% žena i 7% muškaraca) boluje od migrene. Isti podaci vrijede i za Hrvatsku, što bi značilo da oko 400.000 ljudi boluje od te bolesti. Međutim, stvarna brojka onih kojima je postavljena dijagnoza migrene u Hrvatskoj i u svijetu puno je manja jer se, upozorava prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, spec. neurolog iz KBC-a Zagreb, mnogi bolesnici liječe sami, ne javljaju se liječniku pa se neki slučajevi ne dijagnosticiraju, niti se bolest adekvatno liječi. Upravo su to - neprepoznavanje bolesti i liječenje na svoju ruku - najveći problemi kad je riječ o migreni. Na prvi dan proljeća, 21. ožujka, u Hrvatskoj se obilježava Dan migrene.
Iako ova bolest mozga najčešće pogađa žene u dobi od 20 do 40 godina, ona kod djevojčica može početi s prvom menstruacijom, iako u malom postotku može se prvi put javiti u menopauzi, u dobi kad se očekuje da već prestane. Drugim riječima, migrena je nerijetko povezana s menstrualnim ciklusom i hormonima, što objašnjava i činjenicu da je bolest čak tri puta češća kod žena nego kod muškaraca.
"Migrena je bolest koja iznimno onesposobi osobu i smanjuje kvalitetu života, no sve dok napadaji nisu učestali, oboljeli ne traže pomoć, nego ‘izdržavaju’ i godinama se sami liječe. A to liječenje na svoju ruku može dovesti do ovisnosti o lijekovima protiv bolova, ali i do novog problema – glavobolje prouzročene prekomjernim uzimanjem lijekova - kad je glavobolja prisutna svaki ili gotovo svaki dan. Općenita je preporuka da osoba ne bi smjela uzeti više od 20 tableta protiv bolova u jednome mjesecu tijekom razdoblja duljeg od tri mjeseca, no kad migrene postanu učestale, lako je premašiti tu brojku", upozorava prof. Mahović Lakušić.
Svaka osoba treba prepoznati što je okidač za migrenu. To, primjerice, može biti začinjena hrana, fermentirani sirevi, alkohol, vino, neki lijekovi, ali i nedovoljno sna, preskakanje obroka, dehidracija, stres, fizička iscrpljenost... Česte su, upozorava prof. Mahović Lakušić, i tzv. vikend-glavobolje. Naime, ima ljudi koji cijeli tjedan normalno funkcioniraju, a onda u subotu (ili prvi dan godišnjeg odmora), kad se počnu opuštati, počinju osjećati tegobe. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kako bi se plastičnije prikazala jačina tegoba, opisuje se jedan dan s migrenom kao jedan dan s tetraplegijom (invaliditetom), jer ova bolest nije samo bol, nego potpuni "lockdown" osobe, s obzirom na to da svaki pokret pogoršava simptome pa osoba ne može ništa drugo nego ležati u mraku i uzdati se u farmakoprofilaksu.
'Liječenje akutne glavobolje u migreni treba započeti što ranije u migrenskom napadaju, i to lijekom protiv bolova koji najbrže djeluje i ne izaziva nuspojave. Ako migrena postane česta, treba uzimati i lijekove za sprečavanje ponavljanja napadaja migrene (tzv. profilaksu). Donedavno se profilaksa provodila lijekovima koji se uzimaju svakodnevno, a dolaze iz skupine antiepileptika, antidepresiva ili blokatora adreneričkih receptora. Danas su dostupne nove, modernije terapije - monoklonska protutijela na molekulu kalcitonin-gen povezani peptid (CGRP) odnosno CGRP receptor, koje dolaze u obliku potkožnih injekcija i koje su pacijentima podnošljivije', pojašnjava prof. prim. dr. sc. Davor Jančuljak, spec. neurolog iz KBC-a Osijek.
Bolesnici koji nisu uspješno liječeni ambulantno, imaju neprekinuti napadaj migrene danima, a osobito ako su jako dehidrirani, kandidati su za kraću hospitalizaciju. Bolnički bi, kaže prof. prim. dr. sc. Davor Jančuljak, trebalo obraditi i bolesnike koji imaju rijetke ozbiljne komplikacije migrene: hemiplegičnu migrenu s potpunim prolaznim oduzetostima polovice tijela, migrenski moždani udar, bazilarnu migrenu sa značajnim neurološkim simptomima poput gubitka svijesti ili smetenosti.
Neki pacijenti okreću se i alternativnim načinima liječenja, što je isključivo njihova odluka, te to ne mogu preporučiti stručnjaci. U sprečavanju migrene službena medicina prihvaća i korištenje preparata poput magnezija, koenzima Q10 i vitamina riboflavina, kao i akupunkturu i neurostimulaciju. Određene metode relaksacije (meditacija, joga) i umjerena fizikalna terapija smanjuju stres, time posredno smanjuju frekvenciju glavobolja.
No kako razlikovati migrenu od tenzijske glavobolje?
Izrazito pogoršavanje glavobolje uobičajenom fizičkom aktivnosti, najjasnije razlikuje migrenu od tenzijske glavobolje koju uobičajena fizička aktivnost ne pogoršava
"Migrenu karakterizira jaka, jednostrana, pulzirajuća (nabijajuća) glavobolja praćena mučninom često i povraćanjem uz istodobno nepodnošenje svjetla, zvuka ponekad i mirisa koju izrazito pogoršava uobičajena fizička aktivnosti, primjerice hodanje. Tenzijska glavobolja umjereno je jaka, ponekad praćena mučninom, ali ne i povraćanjem, uz istodobno nepodnošenje svjetla ili zvuka", pojašnjava prof. dr. sc. Damir Petravić, spec. neurolog iz KBC-a Zagreb.
Napadaji migrene, pojašnjava prof. Petravić, razlikuju se od osobe do osobe, pa tako kod nekih glavobolji prethodi aura, dok će se kod drugih glavobolja javiti bez tog neurološkog ispada. Isto vrijedi i za ostale moguće faze migrene kao što su prodromalna faza, u kojoj se mogu javiti poremećaji raspoloženja i apetita, osjećaj zbunjenosti, rastresenosti i neuobičajene veselosti; kao i postdromalna, u kojoj se bolesnici mogu osjećati omamljeno ili iscrpljeno.
"Ako sumnjate da bolujete od migrene, javite se obiteljskom liječniku za savjet oko liječenja. Ako propisana terapija ne djeluje ili su napadaji česti, zatražite konzultaciju neurologa koji može prepisati specifičnu terapiju, triptane, kao i preventivnu specifičnu i nespecifičnu terapiju uradi smanjenja učestalosti migrena", savjetuje prof. Petravić.
*Sadržaj nastao u suradnji s PLIVOM.