Idealan dnevni menu
Da je zakiseljavanje organizma opasno te da su gotovo sve bolesti uzrokovane upravo time što sami trujemo svoje tijelo, govorio je još 30-ih godina 20. stoljeća američki liječnik William Howard Hay tvrdeći da je iznimno važno pravilno kombinirati namirnice, tj. one alkalne i kisele u pravilnim omjerima i nikako u istom obroku. Alkalne, tj. one koje su poželjne i kojih bi u našoj svakodnevnoj prehrani trebalo biti 75%, uključuju zeleno lisnato povrće, voće (posebice citrusno i bobičasto), zdrave masnoće, poput maslinova ulja ili avokada, celera, brokule, kvinoje... No za ravnotežu su nam potrebne i kisele namirnice (one bi trebale činiti 25%). Dapače, neke su vrlo poželjne u našoj prehrani, poput indijskih oraščića, graha, sira..., ali je važno da ih unosimo u pravim količinama i kombinacijama. Naravno, namirnice koje zakiseljavaju tijelo, poput procesuirane i pržene hrane, gaziranih pića ili pšenice, potrebno je izbjegavati. No većina stručnjaka složit će se kako niti jedna hrana nije opasnost; problem čini količina, a poznato je da smo mi ljudi skloni biti isključivi – ili ne jedemo slatko, ili odjednom pojedemo cijelu čokoladu. Evo jednog, mogli bismo reći, idealnog menija koji će u ovo doba godine, prije ljetnog 'razotkrivanja', pomoći skinuti pokoji kilogram.
Doručak
Zobena kaša
Sastojci (za 1 osobu): 3-4 žlice zobenih pahuljica, 1 manja jabuka (narezana na kockice), prstohvat cimeta, 3-5 suhih šljiva, 1 žlica mljevenih lanenih sjemenki, 1 žlica meda, voda Priprema: U posudu za kuhanje stavite zob, jabuke, šljive i cimet. Prelijte vodom i kuhajte na laganoj temperaturi dok zob ne omekša. Smjesu istresite u zdjelicu, pospite lanenim sjemenkama i prelijte medom
Ručak
Bolognese od leće
Sastojci (za 2 osobe): 85 g tamne leće, 2 češnja češnjaka, 450 ml povrtnog temeljca, 2 naribane mrkve, nariban korijen celera, 410 g oguljene i nasjeckane rajčice, suhi bosiljak i origano (po želji)
Priprema: U posudu za kuhanje ubacite sve sastojke i kuhajte dok se leća ne skuha, ali ne smije se raskuhati. Začinite. Poslužite s tjesteninom po želji – smeđom, bezglutenskom, kukuruznom, heljdinom
Večera
Slatko-ljuti patlidžan s piletinom
Sastojci (za 4 osobe): 4 pileća filea, 500 g patlidžana, 6 češnja češnjaka, 4 žlice ekstradjevičanskog maslinova ulja, 4 žlice smeđeg šećera, 150 ml octa od bijelog vina, 6 žlica svježe nasjeckane metvice
Priprema: Piletinu ispecite na naglo. U posudi za kuhanje zagrijte žlicu ulja i popržite češnjak, ali samo toliko da razvije okus, a ne da posmeđi. Dodajte ocat i šećer te vrlo lagano kuhajte dok se šećer ne rastopi. Kad umak zakuha, smanjite temperaturu i kuhajte dok se količina umaka ne prepolovi. Narežite patlidžan na tanje ploške i svaku plošku lagano premažite uljem, začinite solju i paprom te pecite na roštilju nekoliko minuta. Pečene patlidžane prebacite u staklenu zdjelu pa dodajte metvicu i umak. Dobro promiješajte i poslužite toplo ili hladno, uz pečenu piletinu.
Zdrav odabir - briga o sebi i štednja u isto vrijeme
U mnogim životnim situacijama dobro je biti spontan, no ipak postoje i one u kojima je itekako važno planirati. To se posebice odnosi na zdravlje, jer 'planskim djelovanjem' možemo, osim sačuvati zdravlje, ostvariti i značajne uštede te bolju kvalitetu zdravstvene usluge. Za cijenu premije od 70 kuna mjesečno, polica dopunskog osiguranja HZZO-a kao dio zdravog životnog stila pokriva ukupan iznos sudjelovanja – participacije pri korištenju svih zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja: medicinsku dijagnostiku, specijalističke preglede, fizikalnu rehabilitaciju, stomatološku zdravstvenu zaštitu, bolničko liječenje, nabavku ortopedskih i drugih pomagala... Dopunsko osiguranje HZZO-a jedino je koje osigurava jednaku cijenu za sve osiguranike, neovisno o životnoj dobi, a polica se može ugovoriti brzo i jednostavno putem web shopa u četiri jednostavna koraka, osobno ili posredno preko poslodavca.
Koji pregledi spašavaju život?
Statistike kažu kako su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a dobro je poznato i to da se velik broj slučajeva moždanoga i srčanog udara može predvidjeti i spriječiti. I najteže bolesti, poput karcinoma, uspješnije se liječe ako se otkriju u najranijoj fazi. Povišena masnoća u krvi, visoki ili niski krvni tlak, povišen šećer, sve su to tegobe koje u našem organizmu godinama mogu “tinjati”, a da im ne pridajemo veliku pozornost, sve dok teško ne obolimo. Zato je od iznimne važnosti jednom godišnje obaviti kompletan sistematski pregled. To podrazumijeva obavljanje laboratorijskih pretraga krvi i urina. Krvna slika pokazat će razinu šećera i kolesterola u krvi te mogući rizik od anemije. Preporučuje se i izmjeriti i C-reaktivni protein, jer se tako može potvrditi postojanje nekih upala i različitih kroničnih stanja, kao što su, primjerice, reumatske bolesti. Također, preporučuje se napraviti neurološki pregled, odnosno color doppler krvnih žila vrata i glave, kao i pregled očiju (pregled fundusa i mjerenje očnog tlaka). Sistematski pregled uključuje i posjet internističkoj ambulanti u kojoj se radi EKG; spirometriju kako bi se provjerila funkcija pluća; ultrazvuk abdomena, štitnjače i dojki te mjerenje krvnog tlaka uz pregled pluća i trbuha.
Za žene iznad 50 godina, uz mamografiju, važno je jednom godišnje napraviti analizu stolice na okultno krvarenje. Muškarcima starijima od 50 godina svakako se preporučuje napraviti test na PSA koji se određuje iz krvi radi mogućega ranog otkrivanja raka prostate te, baš kao i u žena, analizu stolice na okultno krvarenje. Naime, krvarenje u stolici može upućivati na rak debelog crijeva i neke druge crijevne tegobe.
Vježbanje – važnije je nego što mislite!
Za uspjeh u vježbanju najvažnije je da fizička aktivnost bude redovita i da nam se sviđa. Za početak vježbanja idealno mi bilo, savjetuju stručnjaci, odabrati aerobno vježbanje, poput hodanja, vožnje bicikla, plivanja ili vježbanja na orbitreku, jer je ono dugotrajno i u određenom režimu, što znači da na početku krećemo laganijim tempom te postupno dolazimo do faze kad se ubrzava frekvencija srca. Aerobne aktivnosti idealne su za svaku životnu dob, jer stimuliraju funkcijsko poboljšanje rada srca i krvotoka, disanje te općenito podižu kondiciju.
Fizička aktivnost može usporiti mnoge promjene koje se u ljudskom tijelu događaju starenjem. Smatra se da se najmanje 50% tih promjena može pripisati atrofiji uslijed neaktivnosti. Slabljenje mišićnog tkiva u odnosu na masno, gubitak koštanog tkiva (što je osobito izraženo kod žena) te usporavanje bazalnog metabolizma može se prevenirati (ili usporiti) upravo tjelovježbom. Posljedice neaktivnosti su i veći rizik od anksioznosti i depresije te nekih malignih bolesti, prije svega karcinoma debelog crijeva te karcinoma dojke, ranija pojava ateroskleroze, veća incidencija moždanih i srčanih udara te dijabetes tipa 2.
Očuvanje mentalnog zdravlja
Nakon razornog potresa i pandemije jedno od najvažnijih pitanja je kako sačuvati mentalno zdravlje. Iako postoje brojne tehnike i načini koji pomažu, svaka od njih u svojoj srži ima zadovoljstvo sobom. Mnogi ljudi, naime, pokušavaju biti ono što nisu, tj. žele stvoriti određeni imidž u javnosti, što ih – ako to nije u skladu s njihovim iskonskim bićem – sve dublje vodi u ponor. Stoga je, smatraju psiholozi, važno često 'pogledati sebe u ogledalo' i zapitati se odvija li se naš život u skladu s našim planovima, vrijednostima i vjerovanjima. Za životnu sreću ključno je osvijestiti da se sve što nam je zaista potrebno već nalazi u nama samima. Sreća je stanje uma i duha, ona nije u stvarima i ljudima oko nas. Također, važno je biti ustrajan na putu prema ciljevima i snovima jer je taj put popločen brojnim neuspjesima iz kojih učimo i koji nam koriste na brojne načine. Mogu nam povećati zadovoljstvo kad dođemo do cilja, pružiti nam lekcije koje nam trebaju za neke druge ciljeve i postignuća, a mogu nas i učiti strpljivosti, što je najveći 'kapital' i životna snaga.
*Sadržaj nastao u suradnji s HZZO-om.