Zove se vitamin D, a ustvari u našem tijelu djeluje kao hormon, jer ga tijelo samo proizvodi kad smo izloženi sunčevoj svjetlosti. O ovom 'sunčanom' vitaminu puno se govori u javnosti, no mnogi još ne shvaćaju važnost uloge koju ima u apsorpciji kalcija iz hrane koju jedemo, za normalan rast i razvoj djeteta ili za osnaživanje imuniteta. Za mnoge sve počinje i završava s onih nekoliko kapi vitamina D koje djetetu daju u prvim mjesecima života. O, kako pogrešno!
Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50% populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, posebice tijekom zime i ako žive sjeverno od 35. paralele. Ako živite u mjestu gdje nema puno sunca ili većinu vremena provodite u zatvorenom prostoru, ako imate višak kilograma ili bolujete od neke bolesti koja utječe na apsorpciju vitamina D ili ako ste starije životne dobi, velika je vjerojatnost da imate nisku razinu vitamina D. No i bebe čije su majke u trudnoći ili tijekom dojenja imale manjak vitamina D, vjerojatno su u deficitu. Zašto je taj deficit, posebice kad su djeca u pitanju, opasan?
Ozbiljan nedostatak vitamina D može dovesti do rahitisa, bolesti tijekom koje kosti postaju meke i slabe. A svojom čvrstoćom i izdržljivošću kosti nedvojbeno imaju zaštitnu ulogu za sve unutarnje organe, od središnjeg živčanog sustava (mozga i kralježnične moždine), do svih organa unutar prsišta i trbuha. U konačnici, zdrav koštano-mišićni sustav omogućuje nam kretanje. Trčanje, vježbanje, finu motoriku… Tako su usporen motorički razvoj, ali i slabost mišića, zuba i desni također povezani s nedostatkom vitamina D.
Znanstvene studije pokazuju i povezanost niskih koncentracija vitamina D s većom učestalosti infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava (što je u trenutačnim COVID-19 okolnostima jako važno), enteroviroza i upala uha, a istražuje se i uloga vitamina D u alergijskim bolestima.
'Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%, što ukazuje da endogena sinteza vitamina D u koži ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani. Uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života. Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D, a nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D“, savjetuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Iako je za sintezu vitamina D važna sunčeva svjetlost, ne treba zanemariti ni prehranu, kao ni dodatke prehrani, koji su izvori ovog vitamina. Marsovci s inulinom, tablete za žvakanje, praktičan su način kako u jednoj tableti dnevno dobiti sve što je djetetu potrebno za rast, razvoj i jačanje imuniteta. Bogate vitaminom D, ove tablete za žvakanje osigurat će normalan rast i razvoj kostiju te doprinijeti normalnoj funkciji imunološkog sustava, dok će željezo omogućiti normalan kongnitivni razvoj djeteta. No svaki roditelj treba obratiti pažnju i na selektivnost u jelovniku, jer je to rizičan faktor kad je u pitanju deficit vitamina D.
U prehranu djece preporučuje se tako uključiti masnu ribu, žutanjke, žitarice, jetricu, mliječne proizvode... Manjak vitamina D u praksi najčešće se vidi kod vegetarijanaca, jer mnogi loše planiraju takav svoj lifestyle, što rezultira ne samo manjkom vitamina D, već i željeza i kalcija. Veći rizik za manjak vitamina D imaju i djeca s viškom kilograma, ali i ona koja boluju od bolesti koje mogu dovesti do manjka ovog vitamina, poput celijakije.
*Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom STADA.