Novi broj ponajboljeg popularnoznanstvenog časopisa na svijetu je na kioscima od 10.prosinca, a u njemu se bavimo životinjskim čudima zemlje. Život na našem planetu je čudesno raznovrstan. U ovom broju pogledajte raskoš boja, zvukova, šara, mirisa i brzina koje rese različite životinje, a kao krunu prikaza osebujnosti života pogledajte reportaže o Serengetiju, stalnim migracijama u njemu i borbi za preživljavanje, te što sve prijeti opstanku tog jedinstvenog parka.
Svoje radove za rubriku 'Vaša fotografija' šaljite na info@nationalgeographic.com.hr
Ukoliko još niste, pretplatite se na National Geographic Hrvatska i uz jedan broj gratis darovat ćemo inovativan i višestruko nagrađivan ekološki rokovnik EKOTEKA.
Uživajte u novom broju National Gographica Hrvatska, a u nastavku vam donosimo i riječ glavnog urednika Hrvoja Prćića o broju za prosinac.
Pretpostavljam da se većina čitatelja pita što je, kvragu, Trantor? U seriji romana Isaaca Asimova o Fondaciji, sada pretočenoj i u TV seriju, Trantor je planet prijestolnica galaktičkog carstva. A kakve on ima veze s temom ovog broja – Dobro došli na Zemlju? E, velike. Na tom planetu, nešto većem od Zemlje, nema ni tračka slobodnih biljaka ni životinja. Cijeli je obzidan kovinama, betonom, staklom, zapravo cijeli je mamutski loptasti neboderski grad u kojem živi 40 milijardi ljudi, energija se dobiva iz planetne jezgre, a hrana, kvasci i soja, uzgaja u podzemlju korištenjem robota, dok se atmosfera pročišćava visokom tehnologijom. Planet zapravo ne bi opstao da nema uvoza sirovina i hrane s drugih planeta. Čini li vam se kao ugodno, održivo mjesto za život s pravom dobrodošlicom? Baš i ne! A i nemamo druge planete kao izvore sirovina, niti dovoljno visoku tehnologiju da opstanemo bez prirode. A ipak je sustavno uništavamo. Serengeti nam predstavlja svu ljepotu bioraznolikosti Zemlje, krasnu dobrodošlicu bilo kojem promatraču iz svemira. Ali neprestani porast pučanstva, sve veće iskorištavanje Zemljinih blaga, smanjivanje i uništavanje prirodnih staništa ne vodi nas u edensku nego trantorsku budućnost, zapravo vodi ostvarenju Schweitzerova predviđanja. Hoćemo li to doista dopustiti? Upitahu me mnogi za poskupljenje – što da vam kažem, cijena papira otišla u himalajske visine, sve usluge otišle u nebo, transport i slično... moralo se. Ali barem smo vratili jedan arak i podebljali broj. Uživajte u čitanju!