Euro u Hrvatskoj najintrigantnija je tema ovih dana što privatnih, što poslovnih subjekata. Je li sve spremno za njegovo uvođenje, hoće li on poljuljati tržište i dovesti do inflacije cijena, kako će se veliki i mali poduzetnici snaći u tom sustavu, a kako će privatne osobe primjenjivati euro u svakodnevnom životu? Imamo rješenje! Adria Media Zagreb u suradnji s jednom od najjačih medijskih kuća, tportal, prvi put se uključuje u jedinstven projekt – zajedničkim snagama postajemo centralno mjesto za educiranje, informiranje i stručno savjetovanje o važnoj temi uvođenja eura. Kampanju Hrvatska EURO priča pratit će jednako korisna mikrostranica na kojoj ćete moći pronaći sve što vas zanima. Kroz pet kategorija (Priče iz Bruxellesa, Priče malih ljudi, Vrući biznis stolac, Poduzetnički izazovi, Bankarski triler) pisat ćemo tekstove i predstavljati atraktivan videosadržaj, a dodatni kanal informiranja bit će društvene mreže Facebook, LinkedIn, Instagram i TikTok.
U zajedničkom projektu Adria Medije Zagreb i tportala, Ivana Krajinović (direktorica Adria Medije Zagreb) i Jelena Adrović Krčmar (voditeljica projekta za uvođenje eura unutar HT grupe) daju odgovore na nekoliko pitanja iz ove problematike.
Što uvođenje eura donosi Hrvatima? U čemu ćemo najviše profitirati?
Jelena Adrović Krčmar (Hrvatski Telekom): Puno se pisalo i govorilo posljednjih mjeseci o uvođenju eura i njegovim mogućim učincima na hrvatsko gospodarstvo. Nedvojbeno je to da će hrvatsko gospodarstvo prelaskom na euro ostvariti brojne koristi. Prvenstveno neće više biti valutnog rizika u eurima, kojemu smo u većoj mjeri izloženi kroz kredite. Ulaskom u monetarnu uniju taj rizik nestaje, a poslovnim subjektima olakšava se ulazak na strana tržišta. Međunarodna razmjena s članicama eurozone i poslovanje unutar nje bit će lakši jer neće biti potrebe za zamjenama kuna u eure i obratno. Nestat će i transakcijski troškovi, kao i sve provizije i naknade u visini od preko 2,2 milijarde kuna, što je dodatna korist građanima koji se bave turizmom u Hrvatskoj, a i pojednostavnit će se putovanja unutar eurozone. Poboljšat će se i funkcioniranje financijskih tržišta, a zaduživanje će postati povoljnije. Uvođenjem eura kao službene valute Hrvatska će pojačati konkurentnost, ali i otpornost gospodarstva, jer ćemo imati lakši pristup međunarodnim financijskim tržištima koja će nam omogućiti povoljnije financiranje.
Ivana Krajinović (Adria Media Zagreb): Vjerujem da ćemo uvođenjem eura, i poslovno i privatno, ostvariti znatno povoljnije uvjete financiranja s nižim kamatnim stopama i bez valutne klauzule, uzrokom mnogih spoticanja u zemlji. Smanjenje kamatnih stopa prirodno će nastati zbog smanjenja troškova poslovanja banaka ulaskom u eurozonu, a to smo dijelom i vidjeli u lakšoj i povoljnijoj kupnji nekretnina, posebno na moru, stanovnika nama susjednih država koje se već nalaze u eurozoni. Očekujem i veću otpornost na krize te veću konkurentnost banaka jer neće imati tolike regulatorne troškove, ali i gospodarstva, koje će, vjerujem, znatno proširiti plasman robe i usluga na inozemna tržišta zbog jednostavnije administracije. Nisu zanemarivi ni turistički posjeti, za koje smatram da će i dalje rasti jer će uvođenje eura mnogim Europljanima pojednostaviti planiranje godišnjih odmora. Guverner je nekoliko puta istaknuo što točno uvođenje druge najjače svjetske valute donosi državi kao što je Hrvatska, uključivši povoljnije zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala.
Mnogi se boje i velikih poskupljenja. Koliko je to realno utemeljen strah?
Jelena Adrović Krčmar (Hrvatski Telekom): Kroz Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, donesenim krajem 2020., te kasnije usvajanjem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH i Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, Vlada RH definirala je ključne elemente procesa prelaska na euro, poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti, konvertiranje depozita i kredita te prilagodbe promjenjivih kamatnih stopa. Glavno načelo je kroz zakonske okvire osigurati zaštitu potrošača koji ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden te će se posebnim mjerama i mehanizmima potrošači štititi od neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena. Kao što je već poznato, od rujna kreće obveza dvojnog iskazivanja cijena i trajat će sve do godinu dana nakon uvođenja eura. Upravo dvojno iskazivanje cijena bit će ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. U pravilu ne bi trebalo doći do bitnog povećanja potrošačkih cijena kao direktne posljedice uvođenja eura, pogotovo ako to usporedimo s drugim zemljama članicama koje su uvele euro prije nas. Prema podacima za druge zemlje koje su uvodile euro, korekcije cijena roba i usluga kretale su se između 0,2 i 0,4 posto. Međutim svjedoci smo rasta cijena već neko vrijeme i predviđanja su da će se to nastaviti u daljnjem periodu, ali trenutna rastuća inflacija nije vezana uz sam prelazak na euro.
Ivana Krajinović (Adria Media Zagreb): Apsolutno smo svjesni toga da se uvođenjem eura potrošači najviše boje jednokratnog povećanja cijena, a ostale moguće rizike većina nas koji ne dolazimo iz financijske industrije vjerojatno u potpunosti ne razumijemo. Osobno u ovom procesu vjerujem našim financijskim institucijama jer smatram da su dokazale da predano i izvrsno znaju raditi svoj posao. Što se tiče rizika vezanog uz zaokruživanje cijena naviše prilikom prelaska na euro, jedan od ciljeva medijske kampanje svakako je olakšati tranziciju cijelom društvu te umanjiti taj rizik kvalitetnom informativnom kampanjom. HNB i ostale institucije planiraju i niz drugih mjera kojima će se obeshrabriti takvi postupci, a mi kao mediji svakako trebamo pomoći u tome.
U medijskom prostoru bezbroj je kontradiktornih informacija pa kako odabrati one koje su istinite?
Jelena Adrović Krčmar (Hrvatski Telekom): Vlada RH i HNB od kraja 2017., kada su predstavili Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, sustavno provode informativne kampanje kako bi se građani i gospodarstvo pravovremeno informirali o postupku prelaska na euro. Ako postoje kontradiktorne informacije, relevantni izvori uvijek bi trebale biti te institucije.
Ivana Krajinović (Adria Media Zagreb): Kao medijski profesionalac savjetovala bih da u biranju informacija kojima ćete vjerovati uvijek provjerite tko ih plasira i na koji način. Vjerujte čvrstim informacijama koje dolaze od stručnjaka vezanih uz tematiku, informacijama koje su potkrijepljene argumentima, brojkama i istraživanjima. Spekulacije, senzacionalističke ili panične komunikacijske poruke uzmite s velikom rezervom.
Rijetkost je to da dvije medijske kuće ulaze u ovakav veliki projekt - što je bila misao vodilja koja ga je pokrenula?
Jelena Adrović Krčmar (Hrvatski Telekom): Prije svega, odgovorni smo prema društvu koje mora dobiti točnu, pravovremenu i istinitu informaciju. Kao medij koji svakodnevno prati ogroman broj čitatelja, dužni smo prenijeti informaciju. U toj bitki s vremenom i obradom velike količine informacija nismo usamljeni i zato bismo na konkurenciju radije gledali kao na prijatelje. Svima nam je ovo jednako važno, svi želimo u ovaj povijesni moment za našu zemlju i razvitak geopolitičke situacije u Hrvatskoj ući mirno i uz minimalno stresa, kao i osigurati svojim čitateljima ono što sami želimo - istinu, istinu i istinu. To je oduvijek bila i ostala odlika medija!
Ivana Krajinović (Adria Media Zagreb): Rekla bih da je primarna dužnost medija informirati i educirati. Sve su velike promjene teške i bolne bez dobre komunikacije, a u ovakvoj važnoj promjeni, u kojoj je prirodno očekivati određeni otpor, što vjerojatno nastaje zbog nerazumijevanja ukupne slike i neznanja o propustima koje ljudi mogu napraviti, naša je uloga još važnija. Dužnost nam je olakšati društvu ovu tranziciju, za koju vjerujem da će naposljetku biti pozitivna i korisna. Budući da dijelimo jednake stavove po tom pitanju, bilo je iznimno lako započeti ovaj zajednički projekt i radujemo se njegovoj realizaciji.
Koje biste savjete dali građanima oko uvođenja eura? Je li tu najvažnija i dobra edukacija?
Jelena Adrović Krčmar (Hrvatski Telekom): Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH utvrđeni su način i rok zamjene gotovog novca. Građani će moći zamijeniti novac u bankama i poslovnicama Fine i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, a nakon tih 12 mjeseci bit će moguće bez naknade zamijeniti kune u eure u Hrvatskoj narodnoj banci.
Bitno je znati da će se vrijednosti preračunavati iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te će se zaokružiti na dvije decimale, odnosno na najbliži cent. Tijekom dvojnog optjecaja kuna i eura, što će trajati od datuma uvođenja eura do dva tjedna poslije, građani će u trgovinama moći plaćati objema valutama, a trgovci bi ostatak novca trebali vraćati isključivo u eurima. Nakon isteka tog perioda euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Zakon je propisao i koja će tijela biti nadležna za nadzor i kontrolu provođenja svih obveza koje proizlaze iz uvođenja eura kao službene valute za poslovne subjekte, a građanima će se omogućiti da mogu slati pritužbe na trgovce i pružatelje usluga za koje smatraju da su neispravno preračunali cijene. Iako će državna tijela nastaviti provoditi informativnu kampanju u periodu pred nama, u svakom slučaju važno je da se građani i samostalno informiraju o svim aspektima uvođenja eura.
Ivana Krajinović (Adria Media Zagreb): Dobra edukacija je ključna i mi ćemo se jako potruditi da svim skupinama građana dostavimo sve potrebne informacije i budemo im na raspolaganju tijekom cijelog tog intenzivnog procesa. Što se tiče savjeta građanima, rekla bih da se informiraju, pripreme, izrade vlastite kućne i poslovne financijske projekcije te se obrate za pomoć stručnjacima ako naiđu na nejasnoće ili prepreke.
Poslovne ste žene na važnoj poziciji. Jeste li se susretale s određenim predrasudama jer znamo to da je poslovni svijet ipak tradicionalno više rezerviran za muškarce? Jeste li primijetile kakve pozitivne korake u tom pogledu i kod nas?
Jelena Adrović Krčmar (Hrvatski Telekom): Osobno nisam imala iskustva s predrasudama, ali sam svjesna da one postoje. Od žena se očekuje da balansiraju karijeru i obitelj, što zna dovesti do toga da se u nekom trenutku nađu u poziciji da biraju jedno ili drugo. Imala sam sreću da nisam trebala birati jer imam potporu obitelji u ostvarivanju svojih profesionalnih ambicija, a i smatram da se upornost i ulaganje u znanje isplate na kraju. Moji roditelji su utjecali na stav koji imam i danas, a to je da sposobnost nema veze sa spolom.
Dobar znak je to da, dokle god govorimo o temama zastupljenosti žena na tržištu rada, mogućnostima za profesionalni razvoj te udjelu žena u upravljačkim strukturama, društvo barem djelomično prepoznaje problem. Smatram da postoje određeni pozitivni pomaci u posljednje vrijeme povećanjem broja žena na vodećim pozicijama, ali mislim da će se trebati uložiti veliki napori na rušenju svih barijera s kojima se žene i dalje susreću.
Ivana Krajinović (Adria Media Zagreb): Dolazim iz prilično balansiranog biznisa u rodnom smislu u kojemu se nisam toliko susretala s predrasudama. No zbog dinamike medijskog posla i obveza koje pokušavaju uskladiti na mnogo polja ženama je izazovnije i teže raditi na ključnim pozicijama, stoga se divim svima koje su uspješne u tome. Smatram da je naše društvo, koje je tradicionalno obilovalo predrasudama, ipak postalo otvorenije u posljednjih nekoliko godina, no da se ne zavaramo, puno je još posla ispred nas.