Sigurnost radnog mjesta, harmonični timski odnosi, društvena i svaka druga odgovornost poslodavca već su godinama ključni kriteriji prema kojima zaposlenici u Hrvatskoj vrednuju svoje zadovoljstvo i biraju poslodavce. Visina primanja bez daljnjeg je važan kriterij, ali po svemu sudeći ne najdominantniji. A i profil današnjeg zaposlenika se promijenio, jer mladi, puno češće nego njihovi roditelji, mijenjaju poslove, a istraživanje povjerenja tvrtke Edelman pokazalo je i to da 60% zaposlenika očekuje da kompanije za koje rade imaju jasan stav o društvenim pitanjima.
Stoga poslodavci ulažu značajna sredstva i resurse kako bi razumjeli očekivanja Milenijalaca, Generacije Z i svih drugih koji dolaze i koji će tek kreirati poslovnu budućnost. No posljednje vrijeme nameće se još jedan važan kriterij vrednovanja uspješnosti tvrtke – pitanje održivosti i odgovornosti prema okolišu – jer mladi, osviješteni na svim poljima, ne praštaju pogreške i iznimno im je važan 'fair play' u svim segmentima poslovanja. Više nije pitanje što tvrtka čini po pitanju zaštite okoliša, digitalizacije ili rodne ravnopravnosti, već tko u taj segment odgovornog poslovanja ulaže najviše – i to ne zato što to 'nalaže' javno mišljenje, već zato što to i smatra bitnim.
Sto posto električne energije iz obnovljivih izvora, više nego 50-postotno smanjenje emisija CO2, učinkovitija potrošnja vode, gotovo 1.500 tona manje proizvedenog otpada, tijekom godine prikupljeno i zbrinuto 152.800 starih mobitela, a samo u 2021. i više od 320.000 različitih elektroničkih uređaja…, sve su to 'zeleni' rezultati s kojima se Hrvatski Telekom može pohvaliti u godini koja je iza nas. U svojem nedavno objavljenom Izvještaju o održivosti za 2021. godinu kažu kako njihov pristup održivosti proizlazi iz strategije temeljene na tri ključna područja djelovanja: klimatske promjene, resursna učinkovitost te digitalna uključivost pa navode i to kako su u zelenu digitalizaciju Hrvatske lani uložili 1,77milijardi kuna. Danas je vrlo popularno 'biti zelen', no HT kao društveno osviještena kompanija sustavno provodi promjene s ciljem doprinosa očuvanjuokoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
Osim toga, Hrvatski Telekom je u STEM obrazovanje mladih putem programa Generacija NOW dosad uložio više od četiri milijuna kuna te je više od 300 obrazovnih ustanova diljem Hrvatske sudjelovalo u programu kroz Digitalni inovacijski inkubator, gdje su studenti svih fakulteta učili o kreativnosti i inovacijama. Programom Generacije zajedno, pak, zajedno su korisnike domova za starije osobe učili kako surfati internetom, koristiti WhatsApp i video pozive, a neki od 'digitaliziranih' seniora pronašli su se i u TikToku.
Sve ipak počinje iznutra, od zaposlenika i njihovog zadovoljstva uvjetima rada, mogućnostima obrazovanja i napredovanja te stava poslodavca o bitnim društvenim pitanjima. Tako je, između ostalog, HT proglašen Poslodavcem godine za osobe s invaliditetom i prva je ICT kompanija u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen europski certifikat Poslodavac prijatelj bicikliranja. Udio žena na rukovodećim pozicijama i u 2021. godini bio je iznad 40 posto, a samo lani 700 zaposlenika je napredovalo. Održano je i ukupno 131.000 sati edukacije i usavršavanja, završene su i dvije generacije programa edukacije za software developera, koji su prošli put od agenata u centru za korisnike do IT developera, a poticajno je što je veliki broj zaposlenika napredovao iz call centara do menadžerskih pozicija.
O uvjetima rada u Hrvatskom Telekomu najbolje govori podataka da kroz zadnje dvije godine putem istraživanja u kojima sudjeluje više od 3.000 zaposlenika, bilježe najviše razine zadovoljstva zaposlenika u povijesti kompanije. Rast angažmana zaposlenika doveo je i do velikog napretka u segmentu korisničkog iskustva, koje je također najveće ikad.
No način života i rada se mijenja pa već sada imamo brojna zanimanja koja starije generacije nisu mogle ni zamisliti. Nove, još egzotičnije titule, stižu brže nego što i možemo zamisliti. Prema istraživanju britanske organizacije Fast Forward u manje od dva desetljeća tržište rada trebalo bi se stubokom promijeniti pa će tako poslovi budućnosti u velikoj mjeri biti vezani za razvoj medicine i za klimatske promjene, a neizbježan sektor u kojem će se – sasvim očekivano – razviti nove struke jest i virtualni svijet. Svemirski piloti, znanstvenici koji rade na području nanomedicine i genetike, stručnjaci za sigurnost podataka, IT stručnjaci, ali i razni drugi virtualni stručnjaci, poput virtualnih odvjetnika ili policajaca, cyber čuvara djece ili stručnjaka za produljenje životnog vijeka ili za čitanje misli, terapeut za socijalizaciju i sretniji život, samo su neka od intrigantnih zanimanja budućnosti.
*Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.