Dvije platforme, nalik na robotske usisavače, plutaju po površini bazena. Ekipa iz Laboratorija za inteligentne autonomne sustave (LARIAT), prvog znanstveno-istraživačkog centra na Sveučilištu u Dubrovniku, upravljaju njima daljinski. Pojašnjavaju nam kako su ova čuda tehnike opremljena GPS-om, kamerama i sustavom umjetne inteligencije, koji služi za prepoznavanje otpada u moru, te da su razvijena upravo u ovom istraživačkom centru. U robotici je cilj - gdje god je to moguće, za radnje koje su naporne, opasne ili skupe - ljude zamijeniti autonomnim robotskim sustavima. Pojednostavljeno rečeno, ove robote možete poslati na najnemirnije more i najnepristupačniju lokaciju i oni će mapirati, detektirati i pokupiti površinski otpad. Nastavak ovog projekta ići će u veće dubine, pa će tako u drugoj fazi roboti, primjerice, skupljati mreže koje ostaju u moru i dalje love ribu, te ostali otpad s morskog dna, gdje ga, zapravo, ima i najviše.
LARIAT djeluje u sklopu Odjela za elektrotehniku i računarstvo, no sve što se ovdje radi je interdisciplinarno, jer iz prve ruke i praktično, osim studentima ovog preddiplomskog studija, služi i onima koji su se odlučili za studij Primijenjene ekologija mora, koji je relativno nov na Sveučilištu Dubrovnik.
"Na Odjelu za primijenjenu ekologiju nudi se preddiplomski studij Primijenjena ekologija mora te diplomski studij: Marikultura. Oba studija usmjerena su na očuvanje mora za buduće generacije! Održivom poslovanje postalo je nužno u svim gospodarskim granama i zbog toga se na tržišta rada javlja sve veća potreba za stručnjacima koji mogu pratiti taj trend. Nakon završetka studija naši studenti su, između ostalog, eksperti za prelazak na poslovanje u skladu s načelima održivog razvoja, što je prioritet u Europskoj uniji“, kaže izv. prof. dr. sc. Tatjana Dobroslavić, pročelnica Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.
Prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje, kaže nam kako na svim svojim odjelima veliku pozornost posvećuju upravo praktičnom iskustvu, posebice tehnologijama koje će u budućnosti imati još veći značaj. Uz ovaj znanstveno-istraživački centar, Sveučilište u Dubrovniku ima i vlastiti radijski i televizijski studio, gdje praksu stječu studenti Odjela za komunikologiju; simulator zapovjedničkog mosta i brodske kotlovnice za studente nautike i brodostrojarstva; kabinet za neuromarketing, gdje budući ekonomisti 'mjere' kako potrošači podsvjesno doživljavaju marketinške stimulanse… S puno praktične nastave, njihovi su studenti, kaže prorektor, nakon završenog studija u potpunosti spremni za tržište rada. I cijelo Sveučilište koncipirano je tako da osluškuje potrebe tržišta, pa se njihovi studenti zapošljavaju odmah nakon diplome, a potražnja za nekim strukama – posebice pomorskim – takva je da svi oni i prije završetka studija imaju dogovoren posao.
Poslovi budućnosti bit će vezani upravo za tehnologiju, razvoj medicine i ekologiju, a neizbježan sektor u kojem će se razviti nove struke je i umjetna inteligencija. Tehnologija napreduje munjevitom brzinom i, sukladno tome, mijenja tržište rada, no osim IT stručnjaka svih vrsta, zanimanja budućnosti, procjenjuje se, bit će i zdravstveni radnici (jer s rastom populacije i sve starijim stanovništvom raste potreba za radnicima u sustavu zdravstvene skrbi), stručnjaci za robotiku, eksperti za digitalni marketing i komunikacije, stručnjaci iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija… Upravo takve programe nudi i Sveučilište u Dubrovniku, koje postaje sve zanimljivije budućim studentima iz cijele Hrvatske i inozemstva. Kao vodeća turistička destinacija, studentima je jednom trenutku bilo jako izazovno ovdje studirati, posebno zbog nemogućnosti pronalaska smještaja. Međutim, Sveučilište je prije dvije godine završilo kapitalni projekt izgradnje studentskog doma, koji je riješio taj veliki problem, tako da se Sveučilište u Dubrovniku pomalo vraća na stare staze.
"Na Sveučilišnim odjelima trenutačno studira oko 1500 domaćih studenata i svake godine nekih 200-tinjak stranih studenata koji su do sada uglavnom dolazili po modelu semestra. Jedino smo javno sveučilište koje nudi Double Degree diplomski studij iz polja ekonomije, zahvaljujući sporazumu sa sveučilištem u Palermu. Ovim se omogućuje studentima koji provedu jedan semestar i polože sve ispite na partnerskoj instituciji stjecanje diplome oba sveučilišta, a time i veću konkurentnost na europskom tržištu rada“, kaže prorektor Stojčić.
Pomorski odjel i njegovi smjerovi tradicionalno privlače najveći broj studenata, baš kao i studij poslovne ekonomije te studij hotelijerstva (jedini takav u Hrvatskoj!), po kojima je Sveučilište u Dubrovniku tradicionalno poznato. Studentima je atraktivan i novi studij ekologije, kao i poslijediplomski studij digitalne ekonomije u poslovnom okruženju. Široj javnosti manje je poznato da na Sveučilištu u Dubrovniku postoji i Studij Sestrinstva, ali i Odjel za umjetnost i restauraciju. Umjetnički studiji poput potonjeg, koji zahtjeva individualni rad i gdje se radi u manjim skupinama, također ima stabilnu kvotu, sukladnu potrebama tržišta. To nam potvrđuje i Joško Bogdanović, voditelj radionice drva, kojeg smo posjetili u njegovom ateljeu. Tijekom našeg posjeta studentica prve godine studija Konzervacija-restauracija rezbarila je kopiju renesansnog okvira u drvu, kakav se nalazi u Victoria and Albert Muzeju u Londonu.
"Koncept ovog studija je poput akademije, mali studiji za koji ne postoji masovni interes, niti mi težimo velikim brojkama. Same naše kvote dosta su male, maksimalno 15 na studijskim godinama, jer nastojimo raditi selekciju studenata koji imaju senzibilitet prema ovom poslu. Osim toga, kvote su sukladne potrebama tržišta, pa naši studenti, kad završe studij, nemaju problem gdje se zaposliti. Vrlo aktivno vodimo statistiku i više od 85% naših studenata nakon diplome radi u struci“, kaže Joško Bogdanović.
Vrlo traženo i relativno novo pomorsko zanimanje je i časnik elektrotehnike, za kojeg se diploma stječe na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku. Na svim vrstama plovila radi se s iznimno važnim sustavima, bez kojih nisu moguće osnovne funkcije broda. Od sustava klimatizacije i grijanja, rasvjete, Interneta na brodu i sl., o svemu tome brine se časnik elektrotehnike, za kojeg ugledne kompanije nude mjesečna bruto primanja od 5.000 eura, ali i znatno više za iskusne časnike na velikim brodovima.
Stručnjaci iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT), koji obavljaju poslove razvoja, integracije i održavanja računalnih i komunikacijskih sustava, još je jedno traženo zanimanje. Prema statistikama Europske unije svaka peta tvrtka u EU zapošljava stručnjake tog profila, pri čemu tvrtke u svim zemljama imaju problema s pronalaženjem dostatnog broja stručnjaka. Prema podatcima portala Moj Posao, stručnjaci zaposleni u tvrtkama iz sektora IT i telekomunikacija u Hrvatskoj među najbolje su plaćenim visokoobrazovanim zaposlenicima, a njihove su plaće oko 30 posto više od prosjeka.
Danas svatko, pa i najmanji poduzetnik ili mali lokalni kafić, želi li biti vidljiv, mora znati osnove upravljanja društvenim mrežama, kao i kreirati atraktivan sadržaj. Turistički komunikatori, PR agenti, novinari, stručnjaci digitalnog marketinga…, svi oni obrazuju se i stječu praktična iskustva na Sveučilištu u Dubrovniku. Prof. dr. sc. Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju, kaže kako su krajem 2020. proveli istraživanje koje je pokazalo da su svi koji su završili diplomski studij Mediji zaposleni u struci ili u vrlo bliskim disciplinama, a da je čak 80% studenata Odnosa s javnošću također zaposleno u struci.
"To su vrhunski rezultati!“, smatra prof. Brautović na čijem Odjelu trenutačno postoje tri studija (preddiplomski studij Mediji i kultura društva te diplomske studije Mediji i Odnosi s javnostima) na kojem studira 250 mladih.
"Ako uživate u izražavanju svojih misli i ideja na pismen način te ako ste spremni razviti svoje vještine kako biste postali uspješni novinar ili stručnjak za odnose s javnošću, imate solidnu osnovu za početak. Čekamo vas na Sveučilištu u Dubrovniku“, poziva buduće brucoše prof. Brautović, koji sa svoji studentima sudjeluje i u međunarodnom projektu borba protiv dezinformacija. Sveučilište u Dubrovniku voditelj je Europskog HUB-a za Hrvatsku i Sloveniju i dio mreže sličnih HUB-ova koji postoje na razini EU. Dugoročni je cilj stvoriti prvi Centar za istraživanje dezinformacija. Mogućnost sudjelovanja u ovakvim projektima i stjecanje međunarodnog iskustva, zasigurno je mamac više na sve koji razmišljaju gdje nastaviti obrazovanje.
I prof. Brautović potvrđuje kako su za njihove studije, osim Dubrovčana i djece iz Hercegovine i juga Dalmacije, sve češće zainteresirani i studenti iz Varaždina, Međimurja, Osijeka, Slavonskog Broda, Istre, Zagreba… Preko Erasmus + natječaja ugostili su već i Španjolce, Portugalce, Amerikance, pa čak i studente s Dalekog istoka. Što ih najviše privlači na jugu Hrvatske?
"Sebe podjednako želimo razvijati u znanstvenom i nastavnom smislu i to prednost Sveučilišta u Dubrovniku. Nikada nismo težili velikim kvotama; iako nastojimo biti održivi, no prije svega njegujemo individualni pristup. Naši studenti često znaju reći kako na ovom Sveučilištu svatko zna vaše ime“, kaže prorektor Nebojša Stojčić, napominjući kako nije zanemarivo ni to što njihovi studenti, osim izvrsnog studentskog doma i menze, imaju i brojne pogodnosti. U suradnji s Gradom Dubrovnikom, gotovo svi sadržaji – od kino ulaznica, ulaznica za muzeje i javnog prijevoza - su besplatni. Dubrovnik se ponosi svojom baštinom, ali ima puno toga ponuditi studentima tijekom čitave godine, a ne samo u sezoni, pa i bogat društveni život.
Da je to, uistinu, tako potvrđuje i Imoćanin Toni Zdilar koji je, kako kaže, 'slučajno' došao na studij ekonomije u Dubrovnik. Iako se na početku mislio prebaciti u Split, ubrzo je shvatio da najbolji studenti ovdje brzo isplivaju, pa su tako za njega već nakon prvog semestra svi više-manje znali. Procijenio je tada, kaže, da će mu u Dubrovniku biti bolje, što se i pokazalo točnim – njegove ambicije došle su do izražaja i na kraju je završio na doktorskom studiju iz ekonomije.
Brojni uspješni djelatnici na nacionalnim televizijama upravo su bivši studenti Sveučilišta u Dubrovniku; Jasna Štih Kapetanić i Biba Šipek iz modnog dvojca Mustre također su ovdje studirale, a njihov je i slavni kapetan Jozo Glavić, koji je postao svjetska senzacija nakon što je 195 metara dug i 22 i pol metra širok kruzer provukao kroz uski Korintski kanal.
Mnogi bivši studenti Sveučilišta u Dubrovniku danas grade karijeru u uglednim institucijama diljem Hrvatske i Europe, potvrđujući kako je izbor fakulteta i odluka gdje nastaviti školovanje jedna od najvažnijih u životu. Njihove inspirativne priče, koje svjedoče o perspektivi studijskih programa u Dubrovniku, mogu se pronaći na web stranicama Sveučilišta.
*Sadržaj nastao u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku.