Mi ljudi smo svežderi, a u velikoj mjeri mesožderi. „Nema tice do prasice!“ Konzumiranje mesa je negdje čak i statusni simbol, ako nema mesa na trpezi nešto ne valja. Da bi ljudi uživali u mesu i mesnim prerađevinama uzgajaju se milijuni goveda. No, je li to doista dobro za nas i planet? Kolesterol, problemi s krvožilnim sustavom, problemi s konzervansima, te štetnost crvenog mesa svakodnevno su na listama medicinskih upozorenja. No, neka istraživanja pokazuju da je meso mnogo štetnije za planet!
Studija koja je provedena prošle godine na Sveučilištu Oxford, a objavljena u časopisu Nature, pokazala je da proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda proizvede i 60 % emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi i zauzima 83 % poljoprivrednog zemljišta, ali pritom isporučuje samo 18 % kalorija i 37 % proteina potrebnih za ljudsku prehranu.
“Veganska dijeta je vjerojatno najveći način za smanjenje utjecaja na planet Zemlju, ne samo na stakleničke plinove, nego i na globalno zakiseljavanje, eutrofikaciju, te iskorištavanje tla i vode,” rekao je Joseph Poore, koji je vodio istraživanje.
Pojavile su se i radikalne ideje o zabrani konzumiranja crvenog mesa i njegovih prerađevina, veganske udruge vode žestoke kampanje, no zapravo se malo sustavno radi na razmatranju i rješavanju toga problema. Razmišlja se o promjeni poljoprivrednih subvencija, zakonima o trgovini, promjeni onoga što se jede u bolnicama i školama kako bi se ljudi obučili da jedu drugačije, uvođenju poreza na emisije ugljika… Svi to ima svoju ulogu, ali pravog rješenja za mesojede nema na vidiku, a ideja da se meso učini ilegalnim je pomalo farsična. Treba promijeniti poljoprivredne i prehrambene navike kako bi se osiguralo da meso ima manji utjecaj i da se odvojimo od tolikog uživanja crvenog mesa, jer činjenica je – čak i proizvodnja mesa s malim učinkom proizvodi više emisija stakleničkih plinova od biljnih zamjena!
Dakako misliti da se ljude može pretvoriti u vegane je apsurdna. Posljednja ispitivanja tržišta pokazuju kako ljudi imaju pomiješane osjećaje po pitanju smanjenja količina mesa koje konzumiraju. Nešto više od polovice misli da bismo trebali konzumirati manje mesa i mesnih prerađevina, ali pritom 67% smatra i da bismo trebali smanjiti količinu letova zrakoplovima koji obavljamo. Dakle, većina je spremna smanjenjiti letenja, a konzumiranje mesa je teže riješiti.
Spominjanje zabrane moglo bi izazvati obrambenu reakciju i riskirati odbijanje ljudi da prihvate kako hitno trebamo nešto poduzeti u vezi s klimatskim promjenama.