Plastične slamke za sokove zapravo nisu od slame. Izrađene su od plastike i jedan su od najvećih onečišćivača prirode. Vrijeme je da se vratimo pravim slamkama!
Cjevčice za piće u današnjem smislu izumio je Marvin Stonem koji je prvi prijavio patent za slamku 1888. godine . Smithsonian Institute navodi legendu koja govori da je Stone pio julep od mente vrućeg ljetnog dana 1880. kada se njegov komad ražene trave, koji se tada koristio kao slamka, počeo raspadati. Stone, proizvođač papirnatih držača cigareta, odlučio je da može napraviti nešto bolje. Omotao je trake papira oko olovke, zalijepio ih i ubrzo dobio rani prototip papirnatih slamki za piće.
Tek 1930-ih slamke su stekle sposobnost savijanja. Gledajući kako se njegova kći muči kako bi došla do svog milkshakea kroz ravnu papirnatu slamku, izumitelj Joseph Friedman ubacio je vijak u slamu, omotao konac oko utora šarafa i izvadio vijak. Sa udubljenjima, slamka se lako mogla saviti bez lomljenja. Friedman je patentirao svoj izum. Bolnice su među prvima prihvatile savijanje slamki, jer su pacijentima dopuštale da piju dok leže u krevetu.
Plastika je donijela revoluciju. Danas se na plažama diljem svijeta nalazi preko 8 milijardi odbačenih slamki. Nije čudo što ih sve više zemalja zabranjuje. Ali čime ih zamijeniti?
Tu su dobre stare papirnate cjevčice, pa staklene i metalne. Ali ni one nisu najbolje ekološko, održivo rješenje. Postoje mnogo bolja prirodna rješenja.
Prvo je prava slama. Nakon branja zrna pšenice, preostale stabljike prerađuju se u slamke: režu se, sortiraju, gule i nježno steriliziraju vrućom vodom. Ne trebaju premaz ili ljepilo, jer su prirodno vodootporne i uopće ne omekšavaju. To ih čini idealnim za hladna pića.
Biorazgradiva kompostabilna slamka izrađena od riže i manioke također je dobra alternativa. Rižina slamka može se dobro držati u toplim napicima 2 do 3 sata, dok u hladnim pićima može trajati duže od 5 do 10 sati. Ne zagađuje okoliš kao plastične slamke, a i zadovoljava zahtjeve multinacionalnih propisa.
Iz Vijetnama dolazi ponuda slamki od divlje trave. Do inovativne ideje o korištenju trave Lepironia Articulata, lokalno poznate kao co bang, koja raste oko regije delte Mekong na jugozapadu Vijetnama, mladi Vijetnamac Tran Minh Tien došao je željom da učini nešto kako bi pomogao u borbi protiv plastike. Ta divlja trava se bere, pere i siječe na duljine 20 centimetara, te se željeznom šipkom očisti unutarnji dio.
Svježe se transportiraju zapakirane u lišće banane . Ako se žele prodati suhe moraju se ostaviti dva do tri dana na suncu, a zatim ih peći u pećnici. Takve se mogu čuvati na sobnoj temperaturi do šest mjeseci. Možete ih mirno žvakati, a i potpuno su kompostabilne, bez kemikalija i konzervansa.
Zbogom plastične, dobrodošle prirodne slamke!