Poznata blogerica: 'Nakon 15 godina moje oči jasno vide i puštaju suze'

Vanesa Rola, poznata slovenska lifestyle i fashion blogerica te supruga tenisača Blaža Rola, vodi aktivan i ispunjen život, a otkad je postala majka, još je intenzivnije počela razmišljati o tome kako riješiti svoj velik problem – onaj s vidom. Iako je o laserskom skidanju dioptrije razmišljala godinama, svjesna u kojoj bi joj mjeri to olakšalo brigu o djetetu, ali i generalno svakodnevicu, imala je niz nedoumica o ovom zahvatu. Smisao njezina bloga Takeof with love pokazati je, kaže, njezin pogled na svijet kroz uzbudljive turističke destinacije i lifestyle savjete, 'začinjene' s malo obiteljskog 'kaosa'. A kad vodite tako aktivan život, jasno je u kojoj mjeri 'odabcivanje štake' (jer, leće i naočale su ortopedska pomagala!) olakšava život.
'Bila sam prestrašena, priznajem, ali čim sam ušla u Kliniku Svjetlost, strah je nestao i osjećala sam se sigurno. Važno mi je bilo biti upućena u baš svaki korak zahvata, što sam ovdje i dobila', priča Vanesa.

Prvo lasersko skidanje dioptrije u Hrvatskoj obavio je upravo prof. dr. sc. Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost, još prije 20-ak godina. Nakon niza zahvata koje je uveo u hrvatsku medicinu - od operacije mrene ultrazvukom do nedavne svjetske premijere ugradnje Synergy Toric leće - klinika na čijem je čelu uvela je još jednu revoluciju na tržištu - potpuno novu metoda skidanja dioptrije, gdje se više ne reže rožnica nego se zahvat obavlja kroz rupicu veličine 3 mm. Više od 10-ak tisuća skidanja dioptrije u ovoj je klinici obavila i dr. sc. Maja Bohač, s kojom smo razgovarali o laserima nekad i sad, a otkrila nam je i zašto je skidanje dioptrije danas najsigurniji i najčešće izvođeni kirurški zahvat na svijetu.

Prekretnica u laserskom skidanju dioptrije dogodila se, pojašnjava dr. sc. Bohač, 2004. godine, kad se tehnologija od lasera pune zrake svjetla i lasera s rotirajućim zrakama prebacila na tzv. flying spot ili leteću zraku, koja je omogućila daleko preciznije skidanje dioptrije i personalizaciju tretmana.
'Danas, uz znatno bolju dijagnostiku, postoji niz standarda i smjernica pa se može reći da je rizik za eventualne komplikacije smanjen ispod pola posto. Uz minimum poštovanja postoperativnog protokola, koji se odnosi na to da pacijent u prvih sedam dana nakon operacije treba voditi računa o higijeni oka, ruku i prostora u kojem živi, kako ne bi došlo do infekcije, možemo reći da praktički nema nikakvog rizika. Sto je tisuća puta manja šansa da dobijete infekciju nakon zahvata laserom nego tijekom nošenja kontaktnih leća', upozorava dr. Bohač napominjući kako se najčešće nedoumice pacijenata odnose na psihološki faktor jer je ljudima teško zamisliti da im netko dira oko. Tu je i faktor straha: što ako nešto pođe po krivu i ostanem slijep. To su, slaže se ova stručnjakinja, stvari o kojima je nemoguće ne razmišljati, ali se u načelu ne mogu dogoditi jer je lasersko skidanje dioptrije danas najsigurniji i najčešće izvođeni kirurški zahvat na svijetu.

Čak 95% ljudi kandidati su za skidanje dioptrije, kaže dr. sc. Bohač. Onih 5% kod kojih to nije slučaj najčešće imaju određene bolesti oka ili bolesti organizma koje povećavaju rizik, primjerice česte upale oka, reumatoidni artritis, lupus, šećernu bolest... Ako te bolesti nisu dobro kontrolirane i imunosni odgovor je slab, stav je struke da je takvog pacijenta bolje ne dirati jer njegov organizam nije zdrav.

'Kod dijabetičara se dioptrija može promijeniti i tri puta u jednom danu jer ovisi o visini šećera u krvi. Kad im poraste šećer, odu u veći minus; kad im šećer padne, minus se smanjuje, pa je kod njih problem odrediti dioptriju. Isto tako, trudnoća i dojenje specifična su razdoblja. Mi danas moralno ništa ne radimo s trudnicama, osim onog što spašava život, jer smo u slučaju infekcije limitirani brojem lijekova. Također, zbog povećane razine estrogena i progesterona u trudnoći trudnice imaju nešto mekšu rožnicu, dok dojilje također zbog hormona imaju izrazito suhe oči pa je bolje zahvat odgoditi za neko drugo razdoblje', pojašnjava dr. Bohač koja se i sama, još 2009. godine, podvrgnula laserskom skidanju dioptrije, što joj je uvelike olakšalo život.
Jer leće i naočale su poput štaka - ortopedska pomagala. Srednje tridesete dob je u kojoj se ljudi u Hrvatskoj najčešće odlučuju za skidanje dioptrije.
'Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, zahvati laserom mogu se raditi sve dok je prirodna leća bistra, što je i u 50-ima i u 60-ima, ali naš je stav da se radi do 45. ili 50. godine, a nakon toga radije prelazimo na ugradnju multifokalnih leća', kaže dr. Bohač.

Oko stari kao što starimo i mi. Minus dioptrija postala je pošast 21. stoljeća. Nekad su naše bake govorile: nemoj učiti u mraku, pokvarit ćeš oči, makni glavu od knjige, nemoj toliko čitati... Danas znamo da je to istina. Dr. Bohač kaže kako je velika studija, koja se 18 godina provodila u azijskim zemljama, pokazala da 99% njihove djece ima minus dioptriju. Razlog tako loših rezultata leži u činjenici da oni genetski imaju puno više minus dioptrija nego stanovnici Europe, ali i u okolišnim faktorima, tj. činjenici da su to najnapučenije zemlje s golemim zagađenjem. Dakle, dioptriju povećavaju i zagađenje, boravak u zatvorenim prostorima te, dakako, rad na blizinu. Pritom nema veze gledamo li u kompjutor, mobitel, knjigu ili pišemo na papiru; sve je to napor na blizinu, kad se naši očni mišići stežu i, uvjetno rečeno, oko izdužuje.

'Zbog svega toga preporuka je da djeca na zraku moraju provesti barem onoliko sati koliko borave u radu na blizinu', upozorava ova stručnjakinja te naglašava kako se nekad vjerovalo da dioptrija raste do 18. godine života, ali danas znamo da nema pravila i da puno toga ovisi o načinu života. Na pitanje koja je donja granica kad će pacijentu preporučiti skidanje 'minusa', odnosno skidaju li, primjerice, 'minus jedan ili dva', dr. Bohač kaže da je to stvar očekivanja. Kod takvih, tzv. niskih rizika, ako je osoba starija od 18 godina i u posljednjih godinu dana nije bilo rasta dioptrije, očekuje se da će taj pacijent nakon zahvata laserom imati fantastičan vid te da će se zauvijek riješiti 'štake'. Međutim, kad osoba ima veliki minus, može se pretpostaviti da već ima slabiju očnu pozadinu i očni živac pa će možda i dalje vidjeti mrvicu slabije od osobe koja je skidala minus jedan. No kvaliteta života bit će znatno bolja.

Dr. Bohač kaže kako se sve više mladih odlučuje na skidanje dioptrije prije svega zbog sporta, izbora budućeg zanimanja ili sličnih razloga. Većina ljudi, čak i oni sretnici koji dobro podnose leće, nakon 20 godina više ih neće moći nositi jer rade traumu na oku. Također, u određenoj dobi čovjek više nema tako finu motoriku pa stavljanje i skidanje leća postaje dodatan problem, baš kao i starosna dioptrija.

Kad osoba s godinama više neće imati bistar vid na blizinu, a ima i minus, morat će nabaviti progresivne naočale, koje treba mijenjati svakih nekoliko godina, a samo jedan par takvih naočala košta kao lasersko skidanje dioptrije. U Klinici Svjetlost ponosni su što raspolažu najnaprednijom tehnologijom u svijetu.

'Kod nas više nije svjetski standard, čak ni svjetski nadstandard, mi smo postali ustanova koja stvara buduće svjetske standarde i nadstandarde, te se strane klinike danas ugledaju na nas, a ne mi na njih.
Spoj znanja naših liječnika i tehnologije koju posjedujemo doveo je do sinergije sa vodećim svjetskim kompanijama koje nam omogućuju da prvi na svijetu ili među prvima probamo nove buduće tehnologije i ocjenimo ih.
Tako smo bili prva kompanija na svijetu koja je ugradila novu multifokalnu leću za astigmatizam pod nazivom Synergy od Američke kompanije Johnson&Johnson, a bili smo i među glavnim istraživačkim centrima za njihove nove leće Symfony, Synergy i EyeHAnce. Njemačka kompanija Schwind, kao lider u refrakcijskoj kirurgiji stavila je kod nas njihov novi laser za skidanje dioptrije pod nazivom Atos i to je tek treći takav uređaj u svijetu. Na tom uređaju izvedena je i prva Europska operacija skidanja dioptrije kroz malu rupicu pod nazivom SmartSight što je potpuno novi pristup korekcijama dioptrije i daje nam prostor za korekcije na još širem rasponu pacijenata', kaže dr. Bohač, naglašavajući kako je spoj tehnologije koju godinama prate, znanja koje prezentiraju putem kongresa i znanstvenih časopisa te ugleda koji imaju u svijetu, doveo do toga da već imaju treći uređaj u svijetu koji je prototip.

'Danas se zna da će svaki laser skinuti dioptriju. Išli vi na zahvat laserom starim 15 godina ili šest mjeseci, konačni rezultat bit će nula, ali nije više cilj da bude nula, nego da iz svakog oka izvučete maksimum. Dva čovjek s dioptrijom nula ne moraju jednako dobro vidjeti. Danas je cilj personalizacija, pokušaj promjene i najmanje pogreške na oku u svrhu poboljšanja vida, primjerice kako osoba vidi noću, u sumrak, koliko dugo pacijent može sačuvati vid na blizinu... Prije 10 godina mislilo se da operacija isključivo i samo ovisi o uređaju i da svaki liječnik s minimumom kirurške sposobnosti može izvesti operaciju. Danas se ponovno vraćamo jako dobroj tehnologiji, softverskom inženjeru koji je tu tehnologiju doveo do tog stupnja, ali i kirurgu koji to mora moći primijeniti. Tako samo mi u doba korone dobili novi uređaj, jer im je trebao dobar kirurg, da se može ispratiti pacijent u svim fazama i dobiti algoritam koji će se prenositi dalje. U šest mjeseci napravljen je algoritam koji će od mene koristiti Austrijanac, Nijemac...', pojašnjava dr. Bohač.

U posljednjih 24 godine samo u Klinici Svjetlost Zagreb laserski je skinuta dioptrija s više od 75 tisuća očiju, a u ostale četiri njihove očne klinike (Split, Sarajevo, Banja Luka, Budva) napravljeno je još 25 tisuća operacija. Jedno od pitanja s kojima se dr. Bohač susreće u posljednje vrijeme jest – što ako se dogodi potres u trenutku operacije. Nakon zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. i ona se, kaže, to pitala. Te je nedjelje, ističe, otkazala sve operacije zakazane za ponedjeljak jer je htjela vidjeti je li trešnja naštetila laseru, njegovom osjetljivom laserskom putu i plinovima. Stručnjaci su pregledali lasere i utvrdili da se nije dogodilo baš ništa jer su ovi visokosofisticirani strojevi testirani na vrlo trusnim područjima te prilagođeni zemljama koje se tresu na puno većim frekvencijama nego što je to kod nas slučaj.

*Sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Svjetlost, koja - osim u Zagrebu - djeluje na još četiri lokacija: u Splitu, Sarajevu, Banja Luci i Budvi.