Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Preview NEWS

Samo zbog ovoga godišnje se spasi više od tri milijuna života

I dok se u cijeloj Hrvatskoj ovih dana provodi najopsežnija akcija cijepljenja, važno je znati kako naša zemlja ima uistinu dugu tradiciju organiziranog cijepljenja protiv zaraznih bolesti

Izvor: Shutterstock

Još davne 1791.godine dr. Ferdinand Hadvig u Jastrebarskom je primijenio cjepivo protiv velikih boginja. Tada je od te bolesti umirao svaki treći oboljeli. Dr. Hadvig je shvatio važnost prevencije te je cijepio sve osobe koje nisu preboljele velike boginje. Dr. Luka Stulli je u Dubrovniku 1805. godine cijepio protiv velikih boginja virusom kravljih boginja 2591 osobu zbog prijeteće epidemije. Od 1881. u Hrvatskoj je uvedeno obvezno cijepljenje protiv velikih boginja, koje se provodilo desetljećima. Obvezno cijepljenje protiv difterije i tuberkuloze uvedeno je 1948. godine, tetanusa 1955., hripavca 1959., poliomijelitisa 1961., ospica 1968.,  rubeole 1975., parotitisa 1976., hepatitisa B 1999., a protiv Haemophilus influenzae tipa B 2002. godine.

Što je uopće cijepljenje?

Cijepljenje je unošenje antigena u organizam radi stvaranja specifičnih zaštitnih protutijela, koja će pri sljedećem kontaktu s tim specifičnim antigenom (mikroorganizmom) uzročnikom bolesti protiv koje smo se cijepili, spriječiti razvoj bolesti. 

Antigeni su specifična strana tijela koja izazivaju imunološki odgovor organizma, i osnovni su sastojci cjepiva. U cjepivima su antigeni dijelovi mikroorganizama, cijeli mrtvi ili oslabljeni uzročnici bolesti, njihovi dijelovi ili oslabljeni uzročnici. Antigeni su u cjepivu otopljeni u otapalu, najčešće sterilnoj vodi, fiziološkoj otopini ili složenoj otopini.
Organizam osobe koja se cijepi stvara prema specifičnim antigenima specifična zaštitna protutijela. Protutijela ili antitijela proizvodi su limfocita, obrambenih stanica organizma, koji ciljano uništavaju mikroorganizme. Cijepljenjem se postiže stimulacija imunološkog sustava cjepljenika radi zaštite od zarazne bolesti, teškog oblika bolesti, invalidnosti kao posljedice bolesti, smrti.

Cijepljenje spašava živote

Izvor: Shutterstock

Godišnje se imunizacijom spriječi do čak tri milijuna smrti te su postignuti ogromni rezultati u nadzoru nad zaraznim bolestima. Masovnim cijepljenjem i stvaranjem kolektivnog imuniteta iskorijenjene su, na primjer, velike boginje u cijelom svijetu. Posljednji slučaj zabilježen je 1978. godine, u Somaliji, a Svjetska zdravstvena organizacija je 1980. godine proglasila iskorijenjenje velikih boginja u svijetu.

Poliomijelitis je eradiciran u Europi, i u Hrvatskoj. Svjetska zdravstvena organizacija je 2002. godine proglasila europsku regiju slobodnom od dječje paralize. Posljednji slučaj oboljenja od dječje paralize u Hrvatskoj bio je 1989.godine, a  posljednji registrirani slučaj difterije 1974. godine.
Cijepljenjem je postignuto značajno smanjenje pobola od zaraznih bolesti protiv kojih se cijepi, a gotovo je posve eliminirano umiranje. Smanjenje broja oboljelih od tuberkuloze je 84%, tetanusa 93%, ospica 98%, rubeole i parotitisa 97%.
U svijetu još uvijek velik broj djece umire od bolesti čije se širenje moglo spriječiti cijepljenjem. U 2019. godini 14 milijuna djece nije primilo početnu dozu cjepiva protiv difterije-tetanusa-pertusisa (DI-TE-PER) dok je dodatnih 5,7 milijuna djelomično je cijepljeno. Od 19,7 milijuna, više od 60% djece živi u 10 zemalja, a to su: Angola, Brazil, DR Kongo, Etiopija, Indija, Indonezija, Meksiko, Nigerija, Pakistan i Filipini. 

Potrebno je raditi na dostupnosti cjepiva i drugih zdravstvenih usluga u cijelom svijetu, na jednakosti u razini imunizacije.

U Africi još uvijek velik dio djece nema mogućnost cijepljenja. Samo od ospica u Africi godišnje umire na tisuće djece. Godine 1993. izbila je epidemija difterije u bivšem Sovjetskom savezu, s 30.000 do 40.000 tisuća oboljelih. Ali, i u razvijenim zemljama svijeta, gdje se ne provodi cijepljenje protiv nekih zaraznih bolesti, izbijaju epidemije zaraznih bolesti. Za vrijeme nogometnog prvenstva 2008. godine u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj izbila je epidemija ospica zbog nedovoljne kolektivne procijepljenosti. Godine 2004. i 2005. izbile su epidemije rubeole u Nizozemskoj, s 400 oboljelih, i u Kanadi, s 309 oboljelih.
U Japanu se ne obavlja cijepljenje protiv zaušnjaka te imaju epidemiju zaušnjaka, s učestalošću trajne gluhoće 1/1000. Godine 2010. za 418% povećana je incidencija hripavca u Kaliforniji u odnosu na prethodnu godinu. Godina 2014. rekordna je godina po broju oboljelih od ospica u eri eradikacije. Javnozdravstveni programi masovnog cijepljenja doveli su do kontrole zaraznih bolesti protiv kojih se cijepi.

Smrtnost djece prije uvođenja cjepiva

Izvor: Shutterstock

Prije uvođenja organiziranog cijepljenja protiv ospica, koje je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj je prosječno godišnje od ospica obolijevalo oko 15.000 osoba, a umiralo dvadesetak, prvenstveno djece.

Ospice su se javljale u epidemijskim valovima u trajanju od jedne do tri godine, s kraćim razdobljima od godinu do dvije u kojem je bio manji broj oboljelih. Nakon uvođenja cijepljenja razdoblja između epidemijskih valova su se produžavala, valovi su trajali kraće, a broj oboljelih je postupno opadao. Kombinirano cjepivo MPR u uporabi je od 1976. godine te se pokazalo djelotvornim i sigurnim.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uvođenjem cijepljenja za 98 posto je smanjen  broj zaraženih od ospica, a broj umrlih smanjen je za 99,65 posto. Broj zaraženih od tetanusa je nakon uvođenja cijepljenja smanjen za 98 posto, a broj umrlih za 99,14 posto. Od uvođenja cijepljenja broj zaraženih od hepatitisa smanjen je za 27,6 posto, a broj umrlih za 77 posto.
Nakon uvođenja obaveznog cijepljenja, difterija je, pak, u Hrvatskoj u potpunosti iskorijenjena 1975. godine.

Sve koristi cijepljenja protiv gripe
Virusom gripe se u sezoni zarazi više od pet milijuna ljudi, a od njezinih posljedica umire oko 650.000 osoba u svijetu. Prema procjeni HZJZ, u Hrvatskoj godišnje od posljedica gripe umre 500-injak ljudi. Kada je gripa u pitanju, najučinkovita zaštita je cjepljenje protiv gripe koje može zaštititi od bolesti, a kod onih koji obole od gripe smanjiti težinu bolesti i učestalost komplikacija (poput teške upale pluća), ili zaštititi od pogoršanja postojeće kronične bolesti. Cjepivo je svake godine novo i drugačije, sastavljeno prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije. U laboratoriju izolirani sojevi virusa gripe proučavaju se u referentnim centrima (Atlanta, London, Australija, Japan) te se na temelju praćenja kretanja virusa gripe u svijetu određuje koji će virusi biti sastavni dio cjepiva za nadolazeću sezonu.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se visokorizične i određene druge skupine ljudi svake godine cijepe protiv gripe.

Cijepljenje se preporuča za grupe s povećanim rizikom, a to su osobe životne dobi 65 godina i starije, kronični bolesnici, trudnice i zdravstveni djelatnici.

*Powered by Sanofi Pasteur.

Najčitanije

NAJNOVIJE

Najnovije

Najčitanije