Iz perspektive kliničke dermatologije i svakodnevnog rada s pacijentima, doc. dr. sc. Lucija Vanjaka Rogošić objašnjava pravilo ABCDEF, zašto SPF nije opcija nego navika i zašto kod akni nema prečaca.
U splitsku ordinaciju doc. dr. sc. Lucije Vanjake Rogošić, opća klinička dermatologija, dermatoonkologija, kožne virusne infekcije- svakodnevno dolaze vrlo različiti pacijenti: tinejdžeri zbog akni, roditelji s djecom, osobe koje dolaze na pregled madeža i oni koji žele napraviti mali estetski pomak bez pretjerivanja. Ona je dermatologinja koja je nastavila obiteljsku dermatovenerološku tradiciju: specijalist je od 2001. godine, vodi vlastitu ordinaciju i radi kao docentica na Katedri za dermatovenerologiju KBC-a Split.
U ordinaciji se sve češće susreće s posljedicama preranog i neodgovornog izlaganja suncu, ali i s trendom pretjerane njege potaknute društvenim mrežama, osobito kod mladih djevojaka. Najčešće teme su akne, madeži, dječja dermatologija, virusne infekcije u dječjoj dobi te procjena kada ima smisla posegnuti za korektivnom estetskom dermatologijom.
U razgovoru za Story govori o tome kada krenuti s pregledima madeža, kako izgleda samopregled po pravilu ABCDEF, što zapravo znači "sigurna zaštita od sunca“ i kome preporučuje mezoterapiju kao dodatni poticaj umornoj koži.
Za početak, možete li nam ukratko opisati svoj profesionalni put i čime se danas najviše bavite u ordinaciji?
Specijalistički ispit iz Dermatovenerologije položila sam 2001. g. i od tada se bavim Kliničkom dermatologijom, u svojoj privatnoj ordinaciji, gdje sam nastavila dugogodišnju Dermatovenerološku praksu moje majke, također specijalistice Dermatologije i venerologije. Također sam doktorirala te sam docent na Katedri za Dermatovenerologiju, KBC Split. Bavim se općom dermatovenerologijom i moji pacijenti najčešće dolaze zbog dermatoveneroloških problema kod odraslih i djece, problema sa aknama, kosom, preventivnim pregledima madeža, virusnim infekcijama u dječjoj dobi, kao i korektivnom estetskom dermatologijom.
Imate uvid u više generacija pacijenata. Imate li dojam da se svijest o pregledima madeža i boravku na suncu mijenja, osobito kod mlađih?
Unatrag zadnjih par godina i od kada se provode javno zdravstvene akcije besplatnih pregleda madeža, kao i Euromelanoma Day, značajno je porasla svjesnost o važnosti redovitih godišnjih pregleda madeža, te mogu reći da su mlađe generacije sve svjesnije važnosti redovitih pregleda madeža, izbjegavanja korištenja solarija i „zdravog“ boravka na suncu sa primjerenom zaštitom. Može se reći da se bilježi porast u otkrivanju sumnjivih promjena, kod sve mlađe populacije, ali je i prognoza bolja ukoliko se melanom otkrije u ranoj fazi.
Često čujemo savjet o „samopregledu madeža“. Kako to zapravo izgleda u praksi i koje promjene bi nas trebale zabrinuti?
Promjena na madežu se ne događa preko noći. U provođenju samopregleda pomaže nam pravilo ABCDEFG :
A – asimetrija
B – bordura/ rubovi
C – colour / boja – promjena boje u svijetliju ili tamniju od postojeće pigmentacije
D – dijametar / promjer – promjene veće od 6 mm su rizičnije, zbog veličine i mogućnosti ozljede
E – evolucija / porast izrasline na prethodno glatkoj promjeni
F – feeling – osjećaj peckanja, svrbeža, bockanja, probadanja, na mjestu suspektnog madeža
G – growth – iznenadni rast postojećeg madeža
Promjena bilo kojeg od ovih parametara je "crvena zastavica" za odlazak na pregled.
Kada je idealno vrijeme za prvi sistematski pregled madeža i koliko često ga kasnije treba ponavljati?
Prvi sistematski pregled preporuča se učiniti u vrijeme puberteta, kad dolazi do prvog vala pojave većeg broja madeža. Koliko madeža ćemo imati ovisi o naslijeđu od roditelja, ali ovisi i o izlaganju kože suncu u ranoj dječjoj dobi, gdje se pod utjecajem sunca može pojaviti 30% više madeža. Vrlo rijetko novorođenčad na koži ima madeže. To su tzv. dermalni madeži i treba ih pratiti tijekom cijelog života.
Dermatoskopski pregled kod prosječne osobe potrebno je učiniti 1x godišnje. Ukoliko postoje promjene koje je potrebno pratiti, učini se fotodokumentacija, te su kontrole češće, svakih 3 mjeseca. Kod osoba sa izrazito velikim brojem madeža potrebno je učiniti i Digitalnu dermatoskopiju.
Spomenuli ste dermatoskopiju. Što je točno dermatoskop i koliko vam pomaže u svakodnevnoj praksi?
Kod pregleda madeža značajno nam je u praksi pomogla primjena dermatoskopije. Dermatoskop je uređaj kojim se sa posebnim mikroskopom promjena može uvećati od 10–100 puta, promjena se pažljivo analizira i vrlo je koristan u preciznijem pregledu suspektnih promjena.
Zaštita od sunca tema je svake sezone, ali često ostane na razini slogana. Što za vas znači „sigurna zaštita“ i na što pacijenti najviše trebaju paziti kod izbora SPF-a?
Vrlo je važno odabrati sigurnu zaštitu od UV zračenja, jer ona sprječava pojavu sunčanih opeklina, smanjuje rizik nastanka tumora kože, a ujedno je prevencija preranog starenja kože od pretjeranog izlaganja suncu, pogotovo u dječjoj dobi i ranoj mladosti.
Fotoprotekcija mora imati široki spektar zaštite: zaštita od UVA svjetla (koje je prisutno tijekom cijele godine), UVB svjetla (koje je prisutno tijekom ljetnih mjeseci, ali prolazi i kroz staklo), vrijednost zaštite mora biti veća od SPF 30, i potrebna je stabilnost prema vodi (water resistant ili very water resistant što označava da će zaštita djelovati i na mokroj ili znojnoj koži). Vrlo je važan način primjene SPF-a. Potrebno ga je aplicirati najmanje 15 minuta prije izlaska na sunce, te ga ponovno nanijeti nakon 2 sata ili neposredno nakon kupanja i znojenja.
Prema sadržaju zaštite, filteri koji nas štite mogu biti kemijski (lagane teksture, „nevidljivi“, ali djeluju na principu apsorpcije, „progutaju“ UV zraku i potroše se), za razliku od mineralnih filtera koji djeluju na principu refleksije, zraka dođe do površine kože i odbije se. Takvi filteri imaju laganu bjelkastu teksturu, ali se pri nanošenju stope s kožom. U današnje vrijeme najbolji su proizvodi koji imaju i kemijske i mineralne filtere, i laganih su i prozračnih tekstura te se lako nanose na kožu.
Sve više se govori o mezoterapiji i "biorevitalizaciji" kože. Kako vi objašnjavate taj tretman svojim pacijentima?
Mezoterapija je metoda koju još nazivamo i polirevitalizacija ili biorevitalizacija, gdje se putem brojnih sitnih uboda, sa vrlo malom i tankom iglicom u kožu unose aktivne supstance (slobodna hijaluronska kiselina, koenzimi, vitamini, peptidi, nukleinske kiseline, minerali), uslijed čega potičemo bolju kvalitetu kože i elastičnost, pojačanu hidrataciju, ublažavanje plitkih bora. Umorna, siva, beživotna koža dobiva sjaj i čvrstoću, pore su uže, a izgled kontura lica se ne mijenja, te koža izgleda svježa, sjajna i dobro hidratizirana. Provođenjem ovog estetskog postupka koža dobiva tzv. “healthy glow”.
Mezoterapiju najčešće preporučujemo osobama iza 30-te godine života, kada zbog stresa i nedostatka slobodnog vremena ne provodimo dovoljno kvalitetnu njegu naše kože, pogotovo lica, šaka i vrata i dekoltea, koji su uvijek izloženi suncu.
Koliko je tretmana mezoterapije potrebno i kome je takav pristup zaista namijenjen?
U početku je potrebno napraviti tri tretmana u razmaku svakih dva tjedna, a zatim kao terapija održavanja svakih 3-4 mjeseca jedan tretman, međutim mogu se praviti i veće pauze, ali sve ovisi o trenutnom stanju kože, dobi pacijenta, hobijima i navikama pacijenta (pušenje, boravak na suncu ili hladnoći). Možemo reći da koža stari prirodno, ali malo sporije.
Dotaknuli ste se i TikToka i trendova njege. Što vas u tom smislu najviše brine kod mlađih djevojaka?
Najviše me brinu mlade djevojke koje pod snažnim utjecajem trendova na društvenim mrežama nepotrebno koriste pretjeranu količinu neodgovarajuće kozmetike i tako ruše prirodnu ulogu kože kao barijere. Koža se pretjerano čisti zbog korištenja agresivnih, neprimjerenih kozmetičkih preparata, te se narušava i barijera kože i mikrobiom (skup zdravih bakterija, gljiva i virusa koji žive na našoj koži i održavaju ravnotežu). Nema "beauty rutine" koja je ista za sve.
Danas sve češće u našim ordinacijama susrećemo mlade djevojke sa teškim oblicima akne, zbog neprimjerene kozmetike (Acne cosmetica). Za bilo kakav ozbiljniji problem na koži, najbolje je odmah potražiti pomoć kod dermatovenerologa, kako bismo što prije postigli dobar rezultat sa pravilnim liječenjem i spriječili stvaranje ožiljaka.
Kako bi, po vama, trebala izgledati jedna jednostavna, realna rutina njege lica kroz godinu – i što je važno znati kad govorimo o liječenju akni?
Njega kože lica mora biti jednostavna i mijenja se u ovisnosti o godišnjem dobu. Ljeti je potrebno korištenje preparata sa UV zaštitnim faktorima i dobrom hidratacijom kože (gel-kreme, serumi). Zimi je njega lica intenzivnija i tijekom noći dodajemo aktivne supstance (vit C, glikolna kiselina, retinol) u ovisnosti o problematici koju želimo riješiti.
Liječenje akne je dugotrajno, 4-6 mjeseci i na tik toku nema čarobne kreme koja će svima (bez obzira na tip akne) riješiti problem preko noći – nisu sve akne iste i nije plan liječenja isti za sve osobe. U liječenju je vrlo važno steći povjerenje između pacijenta i liječnika dermatologa, dolaziti na redovite kontrolne preglede i tada će se doći do dobrih i dugotrajnih rezultata.