U dvorani je bilo oko 300 žena iz cijele Hrvatske, a teme se nisu birale prema tome jesu li ugodne za izgovoriti. Menstruacija i PMS, libido, intimne tegobe, hormonalne promjene, koža, kosa, burnout, perimenopauza i menopauza: sve ono što žene nerijetko pokušavaju objasniti prijateljici, ginekologu ili Googleu, između ostalog i zato što su godinama učene da dio simptoma jednostavno treba "izdržati". Šesta dm ženska konferencija održana u Zagrebu okupila je stručnjake iz područja ginekologije, dermatologije, psihologije, pedijatrije i kirurgije, ali njezin najvažniji efekt nije bio samo u nizu korisnih medicinskih informacija. Bio je u tome što je velik broj žena istodobno slušao razgovore o temama koje se i dalje, čak i kada su vrlo česte, tretiraju kao neugodne, usputne ili suviše osobne za javni prostor.
U uvodnom obraćanju Ivan Horvat, menadžer marketinga i PR-a dm-a, zahvalio je svim sudionicama, a posebno kolegicama koje su stajale iza organizacije konferencije - Karmen Kovaček Lile i Martini Markoti. Iza dana koji je okupio žene različitih generacija stajao je pažljivo promišljen program, ali i odluka da se o ženskom zdravlju govori preventivno, otvoreno i uz stručnu podršku.
Već na prvim panelima bilo je jasno da publika nije došla po još jedan općeniti podsjetnik na to da treba "misliti na sebe". Dok su stručnjaci govorili o PMS-u, intimnim tegobama, promjenama libida i hormonima, u dvorani se puno pljeskalo, smijalo i kimalo glavom. Neke su teme očito pogodile iskustvo velikog broja žena osobito one o simptomima koji se godinama objašnjavaju stresom, umorom ili ubrzanim ritmom života.
U takvim trenucima konferencija je prestajala biti samo niz panela. Umor, promjene raspoloženja, nesanica, koža koja se iznenada mijenja, opadanje kose ili pad libida prestali su zvučati kao nepovezane „sitnice” koje svatko rješava sam. Postali su dio šireg razgovora o zdravlju, u kojem je bilo lakše prepoznati da pitanje koje muči jednu ženu vrlo vjerojatno muči i mnoge druge.
PMS nije nešto što treba preživjeti
Jedna od najvažnijih poruka dana mogla bi stati u jednostavnu rečenicu: tegobe nisu „normalne” samo zato što su česte. Menstrualni ciklus jedan je od važnih pokazatelja ženskog zdravlja, no njegovi se simptomi često normaliziraju ili zanemaruju. U panelima "Menstrualni ciklus i PMS" te "Seksualnost, libido i intimno stanje žena" govorilo se upravo o tome koliko se često zanemaruju simptomi koje žene prihvaćaju kao sastavni dio života. Brojne intimne tegobe ostaju neprepoznate ili se smatraju neizbježnim dijelom života, iako postoje načini da se razumiju i liječe.
To je i razlog zašto ovakvi razgovori imaju smisla. Ne mogu zamijeniti pregled ni dijagnozu, ali mogu učiniti važan prvi korak: pomoći ženi da prepozna kada joj tijelo nešto poručuje i dati joj dovoljno informacija da to pitanje ne ostavi za "neki drugi put".
Kad se hormoni vide izvana
Hormonalni disbalans danas je jedna od najčešće korištenih, ali često i najnejasnijih riječi u razgovorima o ženskom zdravlju. Promjene raspoloženja, kvalitete sna, kože, kose ili tjelesne težine lako se pripišu hormonima, ali bez stvarnog razumijevanja što se događa i kada vrijedi potražiti liječnički savjet.
Paneli "Hormoni: nevidljivi upravljači ženskog tijela" i "Koža, kosa i tijelo: kada se hormoni vide izvana" zato su temu vratili na mjesto kojem pripada - u razgovor sa stručnjacima. Promjene na koži, kosi i tijelu ne moraju uvijek biti samo estetski problem koji se rješava novom rutinom ili tretmanom. Ponekad mogu upućivati na zdravstveni problem koji vrijedi provjeriti.
Među stručnjacima koji su sudjelovali bili su prof. dr. sc. Ingrid Marton, specijalistica ginekologije i opstetricije, prof. dr. sc. Maša Malenica, specijalistica pedijatrije, prof. dr. sc. Marija Buljan, specijalistica dermatovenerologije, Božo Gorjanc, dr. med., specijalist opće, plastične i rekonstrukcijske kirurgije, te izv. prof. dr. sc. Lovorka Brajković, klinička psihologinja.
Zdravlje se ne dijeli u ladice
Panel "Žensko zdravlje 360°" otvorio je razgovor o burnoutu, kroničnom stresu te hormonalnim promjenama u perimenopauzi i menopauzi. O toj su temi govorili onkologinja prim. dr. sc. Ljerka Eljuga, prof. dr. sc. Damir Eljuga, specijalist ginekologije i opstetricije, te pisac i sociolog Bruno Šimleša.
Dobro je što su se ove teme našle u istom razgovoru. Žene nerijetko pokušavaju umor i promjene raspoloženja objasniti ubrzanim ritmom života, zahtjevnim poslom ili nedostatkom sna. I ponekad to doista i jest dio odgovora. No kronični stres, iscrpljenost i promjene koje dolaze s perimenopauzom i menopauzom ne bi trebali ostati tek još jedna stavka na dugom popisu stvari koje treba izdržati.
U programu je bilo mjesta i za humor, za koji je bio zadužen Vlatko Štampar. Nakon tema koje otvaraju ozbiljna i vrlo osobna pitanja, njegov je nastup donio potrebnu lakoću, bez umanjivanja važnosti onoga o čemu se tijekom dana razgovaralo.
Šesta dm ženska konferencija pokazala je da ženama ne trebaju još općeniti savjeti o tome da "misle na sebe". Trebaju im provjerene informacije, stručnjaci koji komuniciraju jasno i bez patroniziranja te prostor u kojem mogu postaviti pitanje bez osjećaja da pretjeruju. A 300 žena u jednoj dvorani bilo je dovoljno dobar pokazatelj koliko je takav prostor potreban.