YSL Beauty danas najavljuje važno proširenje svojeg globalnog programa Abuse Is Not Love, kojim se aktivno želi odgovoriti na porast nasilja u intimnim partnerskim odnosima potpomognutog tehnologijom (TFIPV). U skladu sa svojom trajnom predanošću financiranju važnih istraživanja o aktualnim temama i istraživanja društvenog učinka utemeljenih na dokazima, brend je svoj najnoviji fokus usmjerio na članak čija je autorica istraživačka savjetnica i psihologinja dr. Nina Jane Patel. (Abuse Is Not Love: Failure to Recognize Technology-Facilitated Intimate Partner Violence | Journal of Online Trust and Safety).
U tekstu se razmatra kako su ubrzana digitalizacija, navike roditeljskog nadzora i novi alati umjetne inteligencije zamaglili granicu između brige i prisilne kontrole kod mladih odraslih osoba diljem svijeta. Na temelju dubinske kvalitativne analize i razgovora sa stručnjacima iz vodećih nevladinih organizacija u deset zemalja – Francuskoj, Španjolskoj, SAD-u, Ujedinjenoj Kraljevini, Švedskoj, Južnoafričkoj Republici, Indoneziji, Grčkoj, Brazilu i Češkoj – publikacija ukazuje na to da je porast digitalnog nasilja u intimnim partnerskim odnosima sve veći globalni izazov. Broj prijava digitalnog zlostavljanja u svijetu porastao je za više od 62 %, a mladi u dobi od 16 do 24 godine i dalje su najranjiviji, ali najmanje osposobljeni prepoznati i imenovati takvo nasilje.
Ključni nalazi: Razlikovanje ljubavi od digitalne kontrole
Komentar dr. Patel opisuje četiri temeljne sistemske prepreke zbog kojih mladi ne prepoznaju digitalno zlostavljanje te petu, zabrinjavajuću prijetnju u nastajanju:
Normalizacija digitalne kontrole: dijeljenje lokacije, redovito javljanje i traženje lozinki postali su toliko uobičajeni da ih mladi ne propituju. Budući da nema vidljivih fizičkih znakova, ovo je psihičko nasilje teško prepoznati.
Ponašanje roditelja/skrbnika kao primjer: praćenje djece, iako dobronamjerno, može usaditi poruku: „Ako me voliš, nemaš što skrivati.” Partneri kasnije mogu zahtijevati isto ponašanje kao dokaz privrženosti.
Nedostatak riječi za opisivanje iskustva: mladi osjećaju snažnu tjeskobu zbog stalnog digitalnog nadzora, ali im nedostaju pojmovi kojima bi ga opisali. Kontrolirajuće ponašanje prikazuju kao "intenzitet", "zaštitničko ponašanje" ili "ljubomoru", a ne kao zlostavljanje.
Nedostaci u provedbi zakona: unatoč postojećim zakonskim okvirima, u praksi se često ne zna kako postupati u slučajevima zlostavljanja potpomognutog tehnologijom. Uobičajeni savjeti da se nasilnika "jednostavno blokira" ili da se osoba isključi s interneta mogu žrtvu dodatno izolirati i okriviti
Umjetna inteligencija kao pojačivač štete: brz razvoj generativne umjetne inteligencije omogućuje ucjene lažnim eksplicitnim slikama, obmanjujuće poruke sastavljene uz pomoć umjetne inteligencije i chatbotove koji aktivno potvrđuju toksične obrasce kontrole.
Devet znakova upozorenja u digitalnom dobu
YSL Beauty pokrenuo je program Abuse Is Not Love 2020. godine kako bi spriječio nasilje u intimnim partnerskim odnosima i pomogao u borbi protiv njega. Program se temelji na četiri glavna područja djelovanja: edukaciji zaposlenika, partnerstvima s neprofitnim organizacijama, stručnom radu u suradnji s akademskom zajednicom i obrazovanju javnosti. Usmjeren je na prevenciju podizanjem svijesti o ranim znakovima upozorenja prije nego što nasilje eskalira. Kako bi odgovorio na složene i često nevidljive ranjivosti s kojima se mladi danas suočavaju, YSL Beauty sada ukazuje na to kako se ti znakovi upozorenja očituju u digitalnom okruženju. Cilj je mladima dati riječi kojima mogu prepoznati i razumjeti svakodnevna digitalna iskustva te potaknuti važnu kulturnu promjenu prema sigurnim i zdravim odnosima.
Ignoriranje: namjerno ignoriranje poruka ili isključivanje obavijesti kao oblik kažnjavanja šutnjom putem digitalnih kanala.
Ucjenjivanje: prijetnja objavom privatnih snimaka zaslona, fotografija ili lažnih eksplicitnih slika izrađenih umjetnom inteligencijom kako bi se iznudila poslušnost.
Ponižavanje: objavljivanje sadržaja kojim se partnera dovodi u neugodnu situaciju ili njegovo javno ocjenjivanje i ismijavanje na društvenim mrežama.
Manipulacija: izazivanje osjećaja krivnje porukama poput: "Da me voliš, dao/la bi mi svoju lozinku."
Ljubomora: ispitivanje partnera o oznakama "sviđa mi se", profilima koje prati ili pričama na društvenim mrežama.
Kontrola: određivanje koga partner smije pratiti ili blokirati te što smije objavljivati na internetu.
Zadiranje u privatnost: zahtijevanje lozinki, provjeravanje privatnih poruka i praćenje lokacije u stvarnom vremenu.
Izolacija: prisila na brisanje računa na društvenim mrežama, blokiranje prijatelja ili napuštanje grupnih razgovora.
Zastrašivanje: zatrpavanje partnera stalnim zahtjevnim porukama ili korištenje potvrda o pročitanim porukama kako bi se partner kaznio zbog kašnjenja s odgovorom.
Prepoznaješ ove znakove? Informacije i podršku potraži na solidarna.hr.