U sklopu akcije Same Chances by Story razgovarali smo s dr.sc. Ivanom Radačić, aktivistkinjom, znanstvenicom s Instituta društvenih znanost dr. Ivo Pilar i članicom Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi. Zašto i 40 godina od kada je na snagu stupila UN-ova Konvencija o uklanjaju diskriminacije žena i dalje nema ravnopravnosti, zašto je u seksualnosti najviše stereotipa i koji su, te zašto više nema povratka na stare sustave objašnjava…
Story: Zašto gotovo 40 godina od kada je na snagu stupila UN-ova Konvencija o uklanjaju diskriminacije žena i dalje nema ravnopravnosti?
To govori o ukorijenjenosti kulturoloških obrazaca prema kojima se muškarci smatraju superiornima, a žene inferiornima. Također govori o nedostatku političke volje i nacionalnog i globalnog vodstva koje bi išlo prema potpunom ukidanju diskriminacije žena. U Hrvatskoj smo u postupku ratifikacije Istanbulske konvencije vidjeli koliko su jaki kulturološki obrasci i koliki je bio otpor baš na odredbe koje se tiču obaveza države da mijenjaju te obrasce, jer se smatralo da će to naštetiti nekim hrvatskim tradicijama.
Story: Koji su najveći problemi u Hrvatskoj?
Razni su i stalno pričamo da imamo jako dobre zakone, ali mislim da ima prostora za poboljšanje. Puno je posla napravljeno u postupku pristupa Europskoj uniji i u kontekstu međunarodno- pravnih obveza, ali i dalje imamo problema. Nasilje u obitelji i dalje regulira prekršajni zakon što je problematično već na samoj simboličnoj razini, a ne funkcionira ni u praksi. Vidimo da počinitelji više puta plate novčane kazne čija je efikasnost krajnje upitna, dobivaju zaštitne mjere koje se ne nadzire učinkovito i nasilje često eskalira ubojstvom. Imamo zakon koji se nije pokazao dovoljno uspješnim i koji nije u skladu s Istanbulskom konvencijom koja zahtjeva da se takva djela prepoznaju kao vrlo ozbiljna te da se uspostave hitne mjere zabrane, koje bi se izricale na licu mjesta. Kada je riječ o seksualnom nasilju, neke pozitivne zakonodavne promjene su napravljene, ali tu su veliki problem stereotipi i mitovi koje pronalazimo u sudskoj praksi. O zaštiti reproduktivnih prava čekamo zakon, a i u sferi ekonomskih prava žena imamo još štošta za napraviti. Ali donošenje zakona je samo prvi korak i treba ih efikasno provoditi i tu je bitna svijest onih koji ih provode, ali i svijest onih kojima se prava krše da idu u borbu za svoja prava. To još uvijek nedostaje i u ovoj kulturi ima puno okrivljavanja žrtve i zato se žene neće lako odlučiti na sudske sporove koji često traju godinama i gdje će često biti dodatno viktimizirane.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju magazina Story koji možete kupiti od srijede, 10. lipnja 2020. godine.