Sve je krenulo ulaskom u dvijetisućite kada je počela era meke liberalizacije i demokratizacije konzumacije opijata, ili barem to tako izgleda svima nama koji svoj identitet povremeno definiramo kroz prizmu popkulturnih sadržaja. Konzumacija droga se u moderno vrijeme vezala uz kulturu mladih, no ta se kategorija danas rastegnula do 35. godine, a u vlastitoj glavi do kada god te volja. Začetnici party scene s početka 90-ih danas su već u pedesetima, možda više ne partyjaju kao nekad, no sigurno svoju djecu ne plaše pričama o drogi kao svevišnjem zlu. 

Prema nekim istraživanjima, ne često kao nekad, ali vrlo rado i uz širok raspon droga, vikende uz malu pomoć stimulansa još uvijek provodi zanimljiv broj četrdesetogodišnjaka. A da se droga ne veže samo uz izlaske, dokaz je i sveprisutna konzumacija kokaina kao statusnog simbola menadžerske kaste, kojeg su s veseljem usvojili i londonski, njujorški, berlinski i ini hipsteri od kojih neki nerijetko dan u marketinškoj agenciji započnu jednom tankom crticom uz kavu za bolju učinkovitost i kreativnost na radnom mjestu. Što ne znači da je vrijeme za dizanje moralne panike kakva je punila medijske stranice krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih. 

Činjenica je da je droga prisutna među ljudima od kada je svijeta, a njezinu upotrebu treba pametno kontrolirati kako bi se osigurao društveni red. Borbu protiv droge kakvu poznaju naše generacije osmislio je američki predsjednik Richard Nixon, kada je 1971. godine zlouporabu opojnih sredstava prozvao državnim neprijateljem broj jedan i od tada seže moralna panika vezana uz droge kakvu smo u Hrvatskoj poznavali devedesetih godina, koja je bila fokusirana na krajnje konzumente. Ujedinjeni narodi još od 1987. godine obilježavaju 26. lipnja kao  Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga, no  2011. godine je čak i Međunarodna komisija za politiku prema drogama objavila da takav globalni rat protiv droge nema smisla. Komisija je tada pozvala vlade da dekriminaliziraju marihuanu i druge 'lake' droge kako bi potkopali organizirani kriminal i zaštitili zdravlje svojih građana. Stoga je politika strogog kriminaliziranja droga i zatvaranja narkomana pala u drugi plan, a u fokusu ostala borba protiv kriminalnih skupina i kartela koji kontroliraju trgovinu. 

Edukativni filmići koji su se od šezdesetih puštali u školama i plašili djecu nategnutim pričama da konzumacija marihuane vodi u tešku heroinsku ovisnost su odavno postali predmet ismijavanja, nove generacije su puno informiranije i svjesnije svih aspekata konzumacije, a za razonodu vrlo rado gledaju popularne filmove i vrhunski producirane TV serije u kojima glavni likovi ozbiljno koketiraju s drogama. Narcos, Breaking Bad, Doktor House i Kalifornikacija samo su neki od popularnih naslova o čemu detaljniju analizu iz pera Vedrane Sunko pročitajte u našem tiskanom izdanju.

V.S.

Foto: Profimedia