Doznali smo kako danas izgleda život u dvorcu

Kasnobarokni dvorac Sv. Križ Začretje značajan je zbog svog povijesnog utjecaja, i premda nerazmetljive vanjske i unutrašnje arhitekture, u dvorcu se mogu prepoznati pojedinosti vrhunskog dometa nekadašnjeg europskog graditeljskog umijeća i ambijentalnog dekora. Dvorac je građen i dograđivan tijekom 17. i početkom 18. stoljeća za potrebe obitelji Keglević da bi sredinom 18. dobio svoj konačni oblik. Danas u njemu živi ugledna znanstvenica, doktorica kemije, biokemije i molekularne biologije te utemeljiteljica glikobiologije, gospođa Mirna FlÖgel-Mršić, koja nas je ugostila i ispripovijedala fascinantnu povijest dvorca i svoje obitelji.

- Moj stariji sin, Janko Mršić-FlÖgel, kupio je ovaj dvorac zaradivši novac prodajom jedne videoigrice (Janko Mršić-FlÖgel je ugledni znanstvenik, izumitelj i poduzetnik na polju informatičkih mreža i multimedijske tehnologije). Isprva je planirao kupiti kuću na moru, a zatim mu je moj dobar prijatelj, slikar Ivan Lovrenčić, ukazao na ovaj dvorac, čuvši vijest da je u stečaju. Dvorac je kupljen 2001., ali iskreno, ne sjećam se za koliku svotu, jer imam selektivno pamćenje. Pamtim samo ono što me zanima. Kupnjom dvorca željeli smo pokrenuti primjeren i samoodrživ revitalizacijski program koji će pridonijeti lokalnom, kulturnom, turističkom i gospodarskom životu. Kad smo započeli s obnovom, uvidjeli smo opasne izmjene na arhitekturi. Do danas smo uspjeli sanirati erodirane temelje i druge građevinske radove - ističe vitalna 78-godišnja gospođa FlÖgel-Mršić koja u dvorcu stanuje sama, dok njezin suprug Zdravko Mršić, priznati matematičar te prvi hrvatski ministar vanjskih poslova, živi u Zagrebu. Zanimalo nas je, s obzirom na ogromne troškove održavanja i obnove, je li zažalila što je kupila ovo golemo zdanje. - S jedne strane požalila sam što sam kupila dvorac, a s druge nisam. Naime, cijela mi mirovina odlazi na plaćanje režija, poglavito plina i struje, a nemam pomoć Ministarstva kulture i ne smijem naplaćivati posjet dvorcu kako ne bih koristila baštinu za ostvarivanje profita - objašnjava gospođa Mirna koja ipak nije mogla skriti osmijeh i ponos na licu kad nas je provela kroz svoj znameniti dom i pritom (is)pričala njegovu priču. Prvi graditelji dvorca bili su plemićka obitelj Keglević. Petar Keglević posjed je poslije smrti ostavio supruzi Ani Walpurgi, kćeri grofa Janka Draškovića pa stoga mnogi dvorac nazivaju Draškovićevom kurijom, što nije točno. Ana se udala za Petera Troilla te je dvorac pripao plemićkoj obitelji Sermage koja je obnovila Sv. Križ. U sklopu njega nalazi se i jezero te nekoć raskošni perivoj gdje su se znale održavati raskalašene plemićke zabave. Potkraj 19. stoljeća dvorac je došao u ruke obitelji Vranyczany-Dobrinović. - Nakon što su Mađari višestruko povećali poreze u doba vladavine bana Khuena-Hedervaryja, većina hrvatskih plemića počela je prodavati svoja imanja. No oni koji su surađivali s Mađarima imali su povlastice, što je bio slučaj s obitelji Vranyczany. Obogatili su se preko noći, no prije početka Prvog svjetskog rata otišli su u Monte Carlo i u trenu prokockali nekoliko stoljeća bogatstva hrvatskog plemstva - priča gospođa Mirna čiji je današnji dom tijekom turbulentnog 20. stoljeća služio i kao osnovna škola, kino, dom kulture, vojni zatvor, a zapravo je propadao, sve dok ga prije petnaest godina nije kupio znanstvenik Janko Mršić-FlÖgel koji živi u Londonu. Istaknula nam je da je njeno prezime bavarskog podrijetla, a da su njezini preci bili pripadnici hrvatskog plemstva.