Prije nešto više od stotinu godina "majka" svih pandemija, ona španjolske gripe, zarazila je gotovo trećinu svjetske populacije toga vremena i odnijela desetke milijuna života mijenjajući svaki aspekt ljudskog djelovanja. Naravno, niti moda nije ostala neokrznuta u toj mučnoj bitci za ljudske živote, a pandemija smrtonosne influenze snažno je utjecala na odijevanje dokazujući kako moda i trendovi nisu tek izmišljotina dokonog uma već znakovit odraz društvenih kretanja. Danas, u vrijeme globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa, uviđamo kako se povijest ponavlja te kako bismo štošta mogli naučiti iz nekih prošlih iskustava.
U proljeće 1918. godine, vrijeme kada je Prvi svjetski rat bjesnio već čitave četiri godine, svoje smrtonosno krstarenje svijetom započela je i španjolska gripa. Efikasno cjepivo ili lijek kojim bi se liječila gripa nije postojao, a vlasti su, zapanjene brzinom širenja virusa, ubrzo naložile zatvaranje škola, kazališta i crkava te preporučili građanima da ostanu u svojim kućama kako bi se prijenos virusa sporije širio. Medicinski stručnjaci ohrabrivali su građane da prekrivaju nos i usta te nose maske u javnosti, a ponegdje bi vas oglušivanje na tu preporuku moglo koštati i kazne u iznosu od 5 dolara. "Tvrtke kojima je zbog krize obustavljen rad započele su s proizvodnjom maski", pisao je 1918. godine WWD u svom izvješću o stanju u San Franciscu.
Tijekom jeseni iste godine, porasla je prodaja deka, udobne odjeće i zimskog donjeg rublja, dok je dramatično pao promet trgovinama koje su prodavale odijela, ready-to-wear i dječju odjeću. No, u žaru društvene, ekonomske i zdravstvene krize rodio se novi trend - veo. Radilo se, naime, o teškom velu od šifona, a preporučivao ih je, kao sredstvo prevencije, i njujorški povjerenik za zdravstvo Royal Samuel Copeland koji je javno izjavljivao kako "posebno gotivi gospođe koje ih nose". No, veo je ubrzo prerastao svoju, isključivo preventivnu, svrhu i postao vrlo poželjan modni dodatak iza kojeg se željela sakriti svaka modno osviještena dama. No, veo se niti tada nije nosio tek tako. Žene koje su te dramatične 1918. godine marile za stil, boju svog vela uparivale su s bojom šešira, a isti su način kombiniranja ovih it detalja preporučivale i stranice modnih magazina.
Veo je bio posebno popularan modni dodatak tijekom Viktorijanske ere. Njihova je namjena bila osigurati gigantske šešire na glavama dama, no kako su se šeširi vremenom smanjivali, tako je i veo postepeno izašao iz mode. Štedljivo vrijeme Prvog svjetskog rata istisnulo je veo u potpunosti s modne pozornice, no ne zadugo - na prijestolje najpopularnijih modnih trendova toga vremena vratila ga je španjolska gripa. Izgledali su, jasno, posve drugačije od maski kakve danas nosimo, no uzmemo li u obzir masovnu pomamu modnih brendova da doprinesu svijetu i svojim modelima, posve je sigurno da se povijest ponavlja, a s njome i moda.