Iako su nekoć svi zavidjeli onima koji mogu raditi od kuće i u vrijeme kada požele nakon novonormalne situacije pandemije koronavirusa oni koji su uspjeli zadržati posao rade u dosta čudnim okolnostima. Iako rade od kuće, stres je često i veći, a zabilježen je i učestaliji burnout. U kolovozu je istraživanje pokazalo da 58 posto američkih radnika ima simptome burnouta, taj postotak je za 15 posto veći od onog koji je zabilježen pet mjeseci ranije. Drugo istraživanje pokazuje da 60 posto ispitanika osjeća kako rade više sati od kad su uvedene nove zabrane i rad od kuće. Ovaj fenomen stručnjaci nazivaju - lockdown burnout.
Prije pandemije smo već živjeli u vrijeme kada se posao smatralo dijelom identiteta. „Radna etika se cijeni iznad svega. Što više radimo, više rad cijenimo.“, kaže dr. Thomas Curran, asistent na London School of Economics.
U vrijeme kad je socijalizacija velikim dijelom zabranjena, a zatvaraju se kina, kazališta, kafići, restorani i sportski centri (pa i uredi), zatočeni u domovima još veću važnost pridajemo radu. Događa se da je posao postao nešto što pruža osjećaj svrhe i normalnosti jer to je jedina čvrsta točka za koju se u ovom trenutku možemo uhvatiti. Doduše uz to je lockdown povećao nesigurnost zadržavanja posla pa smo pod pritiskom zbog kojeg radimo i više jer smo u stalnom strahu od njegovog mogućeg gubitka. Uz to ide problematika rada od kuće. Nedostatak rutine i strukture, smetnje u vidu djece ili drugih ljudi s kojima dijelimo životni prostor te konstantan strah od moguće zaraze učinili su našu radnu produktivnost poprilično izazovnom.
“Kada vanjske strukture otpadnu, u opasnosti smo da počnemo misliti kako trebamo raditi cijelo vrijeme i osjećamo krivnju ako to nije tako.“, kaže autorica knjige 'Exhaustion: A History' dr. Anna Katharina Schaffner te dodaje da se tada rad počinje širiti na naše dane i noći i erodirati mogućnost da ponovo napunimo baterije. A u nedostatku feedbacka, vrednovanja i priznanja, koje bi inače dobili od kolega i iskusnijih članova tima komunikacijom lice u lice, kod kuće postajemo sami sebi kritični šefovi. “Ljudi često rade više od kuće jer je samodiscipliniranje na određeni način strože nego bi to bila očekivanja koja od nas imaju drugi.“, kaže dr. Schaffner objašnjavajući kako se na ovaj način perpetuira krug stresa i anksioznosti, koji ne samo što ima negativan utjecaj na posao, već i na našu dobrobit.
Istraživanja pokazuje i da će žene u svim profesijama češće doživjeti burnout. Žene na višim razinama značajno više osjećaju burnout, nego muškarci na istim položajima jer, objašnjava dr. Schaffner, osjećaju veći pritisak u balansiranju između brige o djeci i predanosti poslu. Rješenje protiv lockdown burnouta je čuveni „ self care“. To je ono što svi lako zaboravljamo činiti - nadoknaditi i osvježiti svoje mentalne i emotivne rezervoare prije burnouta.
Potrebno je ublažiti svog unutrašnjeg kritičara i povremeno si dati oduška. Slušati svoje tijelo, odmoriti ga šetnjom ili masažom može itekako pomoći s pritiskom kojeg imamo zbog produktivnosti. Napravite i nekoliko kratkih pauza u vidu opuštenog razgovora ili chata. Ne zaboravite i na sitna zadovoljstva. Također, preporučuje se i definiranje jasnih granica između posla i privatnog života. Počevši od jasnog radnog vremena s redovitim pauzama, do pronalaženja načina da se ugase poslovni stresori. Odnosno da se u neko doba isključe e-mailovi te različite aplikacije i notifikacije koje čine da nam radno vrijeme traje 24 sata dnevno.
Autor: V.S.
Fotografije: Shutterstock, Profimedia