Hrvatske planine ne premašuju visinu od 2000 metara, no izrazito su zanimljive. Većina vrhova je planinarski razmjerno lako dostupna, što ih čini idealnim za planinarenje. Dok je glavnina vrhova u panonskom dijelu Hrvatske prekrivena šumom, gotovo svi veći vrhovi u dinarskom dijelu Hrvatske su goli. Zbog blizine Zagreba najpopularnije i planinarski najzanimljivije gore su Medvednica i Samoborsko gorje. U široj zagrebačkoj regiji planinarstvo je razvijeno i u Žumberačkom gorju i planinama Hrvatskog zagorja - na Kalniku, Ivanščici, Ravnoj gori, Strahinjčici i u Kostelskom gorju. Od slavonskih gora najprivlačniji je Papuk.
Gorski kotar je prostrano planinsko područje s mnogo planinarskih ciljeva i prijelazno područje između Alpa i Dinarida. Velik dio Gorskog kotara zauzima Velika Kapela u kojoj se nalaze neka od najprivlačnijih planinarskih odredišta: Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica i Klek. Na zapadnom i sjevernom dijelu Gorskog kotara ističu se Risnjak, Tuhobić, Bitoraj i Viševica.
Uz more se nalaze najviše i najljepše planine, koje pružaju najljepše vidike - Učka i Ćićarija u Istri, Obruč i Snježnik u Hrvatskom primorju, Velebit, te planine Dalmacije - Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Biokovo. U blizini je Svilaja, Promina, a posebno mjesto među hrvatskim planinama zauzima Velebit. Velebit je ujedno i najduža hrvatska planina (140 km).
Golubinjak u Gorskom kotaru jedinstven je prirodni park s mnoštvom zanimljivih fenomena na malom prostoru. Između divovskih crnogoričnih stabala koja sežu desetcima metara u vis, skrivaju se okomite stijene i pod njima mračne ali lako prohodne špilje te jedan prirodni prolaz, poznat pod izazovnim nazivom Paklena vrata. Prvi susjed Golubinjaka je špilja Lokvarka, sustav od šest bogato ukrašenih podzemnih dvorana i jedna od najljepših špilja u Hrvatskoj.
Jankovac na Papuku najljepša je dolina u slavonskom gorju. Tu se na malenu prostoru nalaze lijepe livade, dva umjetna jezera, jak planinski izvor i iznad njega stijena s dvjema zanimljivim špiljama, a ispod doline stijena je sa 30 metara visokim slapom. Bajkovita dolina nazvana je prema voćinskom vlastelinu Josipu pl. Jankoviću koji je sredinom 19. stoljeća napustio raskošan život u Beču i, privučen ljubavlju prema divljini, preselio se u šumovite skute Papuka.
Vražji prolaz kod Skrada pjesnici su opisivali kao Danteov put u pakao, no unatoč pridjevu "vražji" u imenu uskoga prolaza, ovaj slikoviti prirodni vrt više djeluje kao mjesto koje su stvarali neki dobri vilenjaci. Niz fenomena započinje slapom potoka Curka koji se ruši pred špiljski otvor zvan Zeleni vir. Kroz uski prolaz između strmih okomica stiže se lako do špilje Muževe hižice.
Zavižan na sjevernom Velebitu najviša je meteorološka postaja u Hrvatskoj i ishodište za planinarske uspone na razgledne velebitske vrhove. Posebno oduševljavaju vidici iz ptičje perspektive na jadranske otoke i pogled na bezbrojne velebitske vrhove. Nakon obilaska Velebitskog botaničkog vrta uputite se Premužićevom stazom u krševite Rožanske kukove.
Vela draga najzanimljiviji fenomen Istre doslovno je nadohvat ruke svakome putniku. Taj impresivan kanjon strmih strana dug je oko tri i pol kilometra, a započinje stijenama pored istarskog ulaza u tunel Učku te se spušta prema Boljunskom polju. Okomiti stjenoviti tornjevi izazivaju divljenje i poštovanje svakog promatrača i predstavljaju idealan penjački izazov.