Book: Vodili ste kultni Kulušić uz koji smo mi Bookovi čitatelji odrastali i koji je za nas dio predivne povijesti, kakve su vaše emocije kad se sjetite tog razdoblja?
Bila su to predivna vremena. Znam da možda zvuči patetično, ali iskustvo s Kulušićem je zbilja bilo nevjerojatno, od procesa učenja tog posla do stvaranja cijele scene, a da ne spominjem utjecaj na mnoge generacije koje su stasale u tome kultnom klubu. Pritom je možda najzanimljiviji upravo taj poslovni dio, s obzirom na to da je pravi izazov predstavljalo poslovanje u ondašnjim socijalističkim uvjetima. Neću pretjerati ako kažem da je Kulušić u regiji bio jednako kulturno važan kao i svjetski klubovi u tadašnjim zapadnim metropolama.
Book: Danas vodite klub Steel u Rovinju, kakva je sada klupska scena? Koliko se promijenila s obzirom na glazbeni ukus generacije? Uz koje se urbane ritmove danas najbolje pleše?
Steel je logičan nastavak moje dosadašnje karijere i baziran je na tome da bude dom elektroničke glazbe u Istri, ali i prepoznat na svjetskoj razini. U tom smislu Steel okuplja i spaja domaće i svjetske poznate i talentirane DJ-e, o čemu svjedoči gotovo jednaka zastupljenost domaće i međunarodne publike na našim eventima u Rovinju. Što se glazbe tiče, mogu reći da se ona ustvari čak i nije toliko promijenila, ali je publika nešto diferenciranija pa ljudi više vole žanrovske glazbene večeri. Danas svjedočimo svojevrsnom "rebirthu" techno-scene, ali i drugih žanrova, kao što su tech house, deep house, minimal. Također, i sama istarska scena jako je zanimljiva jer okuplja mnoge lokalne DJ-e, koji su već postigli zavidne uspjehe, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni.
Book: Nekad su DJ-i bili "glazbeni bogovi", formirali scenu i glazbeni ukus, koliko se danas može utjecati na mlađe generacije? Ili oni samo slijede glazbenike projekte, poput Billie Eilish, a koji dolaze u cijelom paketu sa svojim ludostima i novim trendovima?
DJ scena danas je jača nego ikada, elektronički festivali posjećeniji su od klasičnih festivala, a i tzv. klasični festivali sve više posežu za velikim DJ imenima, kako bi obogatili ponudu. Velik broj Europljana danas gotovo uopće ne sluša “komercijalnu glazbu”, nego uglavnom preferira elektroničku glazbu. U popularnoj glazbi sve više prevladavaju projekti usmjereni na pojedine skupine mladih, pri čemu nakon određenog razdoblja odrastanja pripadnici te populacije prelaze na neku drugu zvijezdu ili drugi projekt, to i jest jedan od razloga zašto klupska scena obiluje različitostima i neprekidno raste, što se posebice odnosi na tzv. underground scenu. Pritom, elektronička glazba zauzima i mainstream. Zanimljiv je primjer, recimo, Billie Eilish jer se odmaknula od tipičnog ponašanja i glazbe, odnosno od koncepta koji bismo uobičajeno očekivali od jedne mlade zvijezde. Billie je, naime, uvela u svoju glazbu mnoge elektroničke elemente te tako osvježila scenu, a vidite kako su to mladi sljedbenici s oduševljenjem prihvatili.
Book: Tko je od tih zvijezda novijeg sjaja vaš "miljenik"?
Od novih zvijezda jako mi se sviđa Lizzo jer je pomiješala sve moguće glazbene stilove i vrlo je energična. Također, potpuno je netipična za zvijezdu našeg doba.
Book: Koja je umjetnička scena imala najviše utjecaja na vas i vašu karijeru?
Ja sam imao sreću da sam već vrlo rano, odnosno u mladim godinama, imao priliku biti u pravo vrijeme na pravom mjestu, kako se kaže. Tako sam u NYC-u imao priliku uživo pratiti tadašnju jazz, funk i disko scenu, obilaziti punk-klubove u Londonu, a u Berlinu uživati u vrhunskoj elektroničkoj glazbi - tako da se to sve nekako pomiješalo i formiralo moj sadašnji glazbeni ukus.
Book: Slušate li neke glazbene podcaste?
Moram priznati da jako puno vremena provodim na YouTubeu i uglavnom pratim eksperimentalnu elektroničku glazbu ili stariju glazbu 60-ih, 70-ih i 80-ih. Zanimaju me modularni sintesajzeri pa pratim druge DJ-e i producente, kao i ljude koji proizvode čudne instrumente.
Book: Što slušate kad vozite?
U autu najčešće preslušavam nove trake koje dobijem od drugih DJ-a da bih našao nešto novo i zanimljivo za vlastite DJ setove. S obzirom na to da puno nastupam i putujem, u autu sam napokon sam pa se mogu napokon posvetiti onome što najviše volim, a to je slušanje glazbe (smijeh).
Book: S obzirom na naše ljepotice poput Dubrovnika, Hvara, Splita, pulske Arene… koliko je lako u Hrvatsku dovući neko veliko glazbeno ime?
Danas zbilja više nije teško dovesti važne izvođače k nama. Svi su čuli za Hrvatsku, mnogi su već ovdje nastupali i vrlo su zadovoljni i ljudima i atmosferom, a prirodne ljepote da ne spominjem. Tako da danas jedini problem, zapravo, predstavljaju cijene izvođača jer su njihovi honorari pozamašni, dok cijena karata, zbog slabe platežne moći, u Hrvatskoj ne može biti visoka pa u biti pitanje isplativosti predstavlja glavni problem u pogledu dolaska poznatih glazbenih imena u Hrvatsku.
Book: Kako vidite budućnost klupske scene s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19?
Koliko god je ovo zbilja velika katastrofa za sve nas, dugoročno mislim da će se klupska scena još jače razviti. Naime, online konzumiranje glazbe vrlo je praktično, ali ne može zamijeniti event “uživo”. Evo to, primjerice, možete vidjeti posebice danas kada postoje znatna ograničenja u pogledu organizacije evenata. Izravna je posljedica tih ograničenja organizacija mnogih ilegalnih zabava po cijelom svijetu. Slušanje glazbe uživo je, reklo bi se, prirodna ljudska potreba.
Book: Kojih je vaših TOP 5 na playlisti za antikorona blues?
Kako sam puno putovao prošlo ljeto, svašta sam slušao pa evo:
Monkey man - Rolling Stones
BBC - Nick Curly
Good time - Earl St. Claire
Jigoo - Peggy Gou
Warehouse Anthem - Sidney Charles.
Book: IDM Music, iznimno uspješnu međunarodnu tvrtku za autorska prava, pokrenuli ste prije 32 godine sa suprugom, s kojom danas imate dvije odrasle kćeri. Jesu li one uključene u obiteljski biznis, što ih zanima, što one slušaju?
Tarra je već prošle sezone počela raditi u Steelu, a od ove godine radi i u IDM-u, Maya još studira, ali je prošle sezone radila na dizajnu naših evenata. Obje imaju vrlo eklektičan ukus što se glazbe tiče te većinom slušaju staru glazbu 60-ih, 70-ih, 80-ih i 90-ih. Reklo bi se da to ide iz kuće, gdje se uvijek slušalo sve od Jamesa Browna do Kraftwerka. Što se pak novije glazbe tiče, Maya jako voli trap, dok Tarra sluša mlade rock-bendove njujorške scene.