Svatko tko želi poraditi na sebi, a nedostaje mu motivacije, trebao bi provesti neko vrijeme s Osječankom Doroteom Markasović, i zasigurno će odmah dobiti želju za učenjem. Ta 30-godišnja djevojka, doista, ima duha, a to je nešto što se ne može naučiti; vrlo je inspirativna i – sigurni smo! – bila bi izvrsna motivacijska govornica.
"Hvala, dali ste mi ideju za još jednu karijeru!“, kaže kroz smijeh Dorotea, vlasnica dviju fakultetskih diploma – Građevinskog i Ekonomskog fakulteta u Osijeku – a u budućnosti i doktorata iz Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju. Naime, Dorotea je lani, zahvaljujući Storyjev-om natječaju, osvojila stipendiju za ovaj doktorski studij kojega, u trajanju od šest semestara, zajednički organiziraju Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomski fakultet iz Zagreba. Da je stipendija, doista, otišla u prave ruke govori i podatak da je sve dosadašnje obveze Dorotea besprijekorno svladala – s prosjekom ocjena 5.0.
"Htjela sam i ranije upisati doktorski studij pa sam se javljala na razne natječaje koji nisu upalili. Kako sam na računalu često pretraživala pojmove 'doktorat' i 'stipendija', jedan dan mi je samo iskočio Storyjev natječaj. Prijavila sam se, no, i kad su mi javili da sam odabrana u uži krug i da će me pozvati na intervju, još uvijek sam se pitala je li to neka šala. Međutim, kad sam na intervjuu vidjela tko je sve u komisiji i na kojoj je razini sve organizirano, shvatila sam da je to top klasa“, prisjeća se Dorotea. Kad su joj konačno javili da je ona ta koja je izabrana među nekoliko stotina kandidata te da će, zahvaljujući stipendiji od tadašnjih 110 tisuća kuna, ponovno u 'studentske klupe', samo su joj potekle suze.
Čak 30% poslova koji danas postoje izumljeni su u proteklih pet godina, a do 2030. godine 60% novih poslova zahtijevat će vještine koje trenutno posjeduje samo oko 20% populacije. Prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku, kaže kako su prilikom razvoja studija digitalnu transformaciju definirali kao središnju nit vodilju u području poslovne ekonomije budućnosti. Konceptualno, studij je podijeljen u pet tematski srodnih modula (Digitalno poslovanje, Menadžment, Marketing, Turizam i Međunarodno poslovanje). Namijenjen je podjednako polaznicima iz poslovnog sektora, koji u uvjetima digitalne transformacije vide priliku za poslovni probitak i unaprjeđenje konkurentnosti; ali i znanstvenicima, koji svoj znanstveni put vide u izučavanju poslovanja u digitalnom okruženju, kao i svima koji – baš poput Dorotee - smatraju kako je obrazovanje najbolja investicija.
"Studij je, doista, zanimljiv i inspirativan, a najviše od svega sviđa mi se što sam proširila krug poznanstava i upoznala ljude različitih interesa i iz različitih sektora. U našoj generaciji ima nas 20-ak iz IT sektora, auto industrije, turizma, građevine…, ima i starijih kolega, pa i onih 50+, i doista je zanimljivo slušati njihova iskustva“, kaže Dorotea, napominjući kako bi voljela da, baš poput njezinog, više fakulteta ima praksu rada na temama koje su primjenjive na realan sektor. Tako su u prošloj akademskoj godini kolega s doktorata iz Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju i ona, u suradnji s kolegama s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, osmislili projekt za studentsko natjecanje u bioekonomiji i odmah osvojili prvo mjesto u državi.
"Zadatak je bio da osmislimo proces ili proizvod u području bioekonomije, a naša je ideja bila zamijeniti klasične opločnike i podloge, primjerice one u dječjim parkovima, mješavinom zbijenih ploča od tekstila povezanog prirodnim vezivom. Do sada je bila praksa da su svi timovi koji su bili prvi u svojim državama bili pozvani u Bruxelles; ove su godine, međutim, napravili neke među stage-ove, tako da smo došli do kvalifikacija za finale, ali u konačnici nismo odabrani među tri najbolja tima u EU koji su dobili priliku svoj projekt predstaviti osobno u Bruxellesu. Zamjerili su nam što u ovoj fazi nismo riješili pitanje ispuštanja mikroplastike iz tekstila u vlažnom okruženju. Ipak, input koji smo dobili dosta je vrijedan i daje nam vjetar u leđa da nastavimo s razradom projekta“, kaže Dorotea, sretna što joj je doktorski studij omogućio jedno takvo iskustvo. A sretna je što ima i priliku kao gostujuće predavače slušati i brojne stručnjake s međunarodnih sveučilišta. Uskoro će tako, zajedno s kolegama s doktorata, otputovati u Dubrovnik, gdje stižu dva profesora s američkih sveučilišta. Osim što će usavršiti svoje znanje iz područja statistike, okusit će studentski život na jugu Hrvatske, osjetiti bilo Dubrovnika i uživati u boravku u najmodernijem studentskom domu u Hrvatskoj.
Tijekom doktorskog studija Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju od studenata se, osim polaganja ispita i sudjelovanja na radionicama, očekuje i izlaganje na znanstvenoj konferenciji te objavu jednog rada u nekom od relevantnih znanstvenih časopisa. Ovaj doktorski studij među prvima je uveo tehnologije u obrazovni proces. Posjetu laboratoriju za neuromarketing na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku jako se veseli i Dorotea.
"Neuromarketing mjeri moždane reakcije prilikom izloženosti raznim stimulansima/podražajima, primjerice oglasima i reklamama. Primjenom suvremenih alata naši studenti slikovito prikazuju i analiziraju funkcionalne procese u mozgu prilikom donošenja odluke o kupnji određenog proizvoda, izbora određene destinacije, smještajnog kapaciteta, usluge i slično. Ovo je, uz jedan zagrebački, jedini ovakav laboratorij u kojem studenti, uz pomoć posebnih uređaja za praćenje kretanja očiju i ekspresiju lica, psihogalvanometra, elektroencefalograma i elektromiograma, pokušavaju razumjeti kako potrošači podsvjesno doživljavaju marketinške stimulanse te identificiraju čimbenike koji utječu i mijenjaju percepcije potrošača.“, pojašnjavaju izv. prof. dr. sc. Barbara Puh i prof. dr. sc. Ivana Pavlić.
Doktorski studij Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju, za kojeg upisi upravo traju, traje tri godine, odnosno šest semestara, a Dorotea ga kao korisnica stipendije ima obvezu završiti do 31. prosinca 2025. Nije joj, kaže, problem učiti, čak ni uz redovan posao, jako se veseli predavanjima petkom i subotom, a kad joj i nešto 'zapne', tu su uvijek profesori i kolege da 'uskoče'.
"Jako puno mi znači ta kultura karaktera koja se događa. Iako nas, ponavljam, ima s različitih fakulteta, drukčijih interesa, različite dobi, nekako smo se našli, dobro se slažemo, a kako bismo lakše položili ispite nalazimo se i na zajedničkim meet-ovima, prolazimo gradivo i pomažemo jedni drugima“, kaže Dorotea.
Zbog mnogobrojnih svojih interesa, Dorotea ima dilemu što odabrati za temu doktorata, no nekako bi išla u smjeru zelenog projektnog menadžmenta i makroekonomije, tj. investicije iz tog gledišta.
"Imam dosta projekata u glavi. Kolege mi kažu da sam ja jedna od onih koja ujutro kad se probudi i ima tri nove ideje“, kaže Dorotea, koja je, uz stalni posao u jednoj osječkoj firmi i doktorat, napisala i slikovnicu koja bi, vjeruje, mogla biti novi Harry Potter, scenarij za seriju, inspiriran filmom "Parazit“, a želi i dalje razvijati ideju o 'zelenim' pokrovnim pločama. Uz njezin entuzijazam, nema sumnje da će se za ovu djevojku još čuti.
*Sadržaj nastao u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku.