Jednom je netko rekao: "Ako netko ide krivim putem, ne treba mu motivacija da ga ubrza. Ono što mu treba je obrazovanje da ga preokrene!“. I, uistinu, u današnjem svijetu u kojem često mislimo da je sve površno i da svi žele brz uspjeh, može se činiti da obrazovanje nije 'na cijeni'. No podaci kažu suprotno - sve više odraslih ljudi razmišlja o daljnjem školovanju i ulaganju u znanje kao najboljoj investiciji. Da je #beyourchange najrealniji hashtag, koji u fokus stavlja vlastito znanje kao najsigurniji resurs, na koji se čovjek može osloniti i kad sve propadne, svjedoči i priča Doroteje Markasović, mlade Osječanke, koja je u Storyjevom natječaju osvojila stipendiju za doktorski studij 'Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju' te nakon dvije diplome, Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, odlučila steći ključne vještine za poslove budućnosti. Naime, čak 30% poslova koji danas postoje izumljeni su u proteklih pet godina, a do 2030. godine 60% novih poslova zahtijevat će vještine koje trenutno posjeduje samo oko 20% populacije.
Na Sveučilištu u Dubrovniku upravo traje natječaj za upis četvrte generacije studenata na poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij 'Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju'. Združeni je to studij sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom. Natječaj traje do 30. listopada. Prijave se podnose elektronički na adresu: phd.epe@unidu.hr. Razvojne perspektive hrvatskog gospodarstva u budućnosti će u velikoj mjeri ovisiti o spremnosti na iskorištavanje prilika koje nudi tehnologija – upravo s tim ciljem kreiran je i program ovog doktorskog studija.
"Na našem studiju prevladavaju polaznici iz poslovne zajednice među kojima je znatan broj onih na visokim i srednjim razinama menadžmenta domaćih poduzeća i međunarodnih korporacija. Iz razgovora s njima često čujemo da ih na ulaganje u obrazovanje potiču motivi poput osobnog rasta, stjecanja novih vještina i spoznaja te prilike za umrežavanje. Naš studij im pruža sve to kroz mogućnosti neposredne interakcije s kolegama te nekim od vodećih svjetskih stručnjaka“, kaže Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku, napominjući kako su nedavno polaznici imali mogućnost u Dubrovniku razgovarati o realizaciji svojih istraživačkih ideja s dva vodeća svjetska autoriteta iz područja statističke obrade podataka, prof. Joem Hairom, autorom najpopularnijeg svjetskog alata za strukturno modeliranje PLS-SEM i prof. Christopherom Baumom, autorom brojnih danas korištenih statističkih paketa i urednikom znanstvenog časopisa Stata Journala.
"Takva mogućnost, koliko nam je poznato, po prvi se put pruža polaznicima nekog poslijediplomskog studija u Hrvatskoj. U nastavnom procesu sudjeluju predavači s prestižnih svjetskih institucija poput University College London, Copenhagen Business School, Boston College i dr., a neki od njih već su u dogovorima s našim studentima oko potencijalnog mentorstva njihovih disertacija. Studenti se na studiju imaju mogućnost upoznati i primijeniti u istraživanju inovativne tehnologije. Primjerice, jedina dva neuromarketinška laboratorija u Hrvatskoj nalaze se na naše dvije institucije, a s njima studente upoznaju naši međunarodno prepoznati i višestruko nagrađivani znanstvenici. Možda je dobro spomenuti i da u izvođenju studija sudjeluje većina hrvatskih ekonomista s popularne Stanfordske liste 2% najcitiranijih znanstvenika svijeta. Tu su i istraživači čija istraživanja redovito u svojim preporukama kao relevantne ističu organizacije poput Europske komisije te niz naših međunarodno najproduktivnijih znanstvenika u polju ekonomije. Studij ima i razvijen sustav studentske potpore što je sve zalog izvrsnosti koju želimo pružiti polaznicima“, kaže prorektor Stojčić.
Da je od doktorskog studija Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju dobila više nego što je očekivala, svjedoči i 51-godišnja Snježana Mihalić Lohninger, diplomirana ekonomistica, voditeljica financija i računovodstva u jednoj međunarodnoj grupaciji u Hrvatskoj.
"Moja zadaća je organizirati rad odjela financija te osigurati da se poslovne knjige vode u skladu s važećim propisima u Hrvatskoj, ali i propisima koja vrijede za društvo gdje radim, čije dionice kotiraju na međunarodnim burzama. U svakodnevnom poslovanju susrećem se sa raznim izazovima, primjerice, sporim i neprilagođenim procesima, a u zadnje vrijeme primjećujem i rapidan rast digitalnih tehnologija te se pokušavam uhvatiti u koštac s promjenama. U mojoj želi da ubrzam neke procese i idem ukorak s brzim razvojem digitalne tehnologije, primjećujem da mi nedostaje znanja. Volim reći da sam rođena u analognom svijetu, a sa PC-om sam se prvi put susrela 1991., u informatičkom kabinetu, na prvoj godini studija. Upravo kako bih nadoknadila taj nedostatak i bila up to date s promjenama, shvatila sam da se moram educirati“, kaže Snježana.
Jako joj se sviđa studij Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju, a posebno to što joj je odškrinuo vrata u jedan sasvim nepoznati svijet: onaj znanstvenih radova.
"Volim širiti vlastita znanja i ulažem dosta vremena u edukaciju. Studij zahtjeva konstantno čitanje znanstvenih radova i potpunu posvećenost. Drago mi je da sam sve ispite dala u roku i da novi semestar počinjem bez "utega“. Do kraja godine planiram i izlaganje na znanstvenoj konferenciji“, kaže Snježana, koja se za najisplativije ulaganje – ono u sebe – odlučila na pragu šestog desetljeća života.
Iako mlađe generacije, a u njih ubrajamo tzv. generacije Y i Z, imaju drugačiji pogled na obrazovanje od njihovih roditelja, jer su im, zahvaljujući tehnologiji koja je značajno napredovala u doba njihovog odrastanja, znanja brže dostupna, s druge strane, oni nešto stariji, odrasli u drugačijem kontekstu, usmjereniji su na fakultetsko obrazovanje. Razlog je taj, pojašnjava dr. sc. Igor Pureta iz Ramiro centra za poslovno savjetovanje, što su im stečene diplome već omogućile lakše zapošljavanje, karijerno napredovanje te materijalnu sigurnost. Dakle, #beyourchange ili 'uzdaj se use i u svoje kljuse', bila je njihova formula uspjeha i prije pojave društvenih mreža i hashtagova. I društvo je oduvijek poticalo takav pristup, jer im je ta generacija činila okosnicu tzv. srednje klase, koja se pokazala dobrim potrošačima i pokretačima ekonomije država.
"Ta se generacija danas možda nalazi na kraju svojeg radnog vijeka, ali je iznimno svjesna tehnoloških i društvenih promjena koje su se dogodile u zadnjih dvadesetak godina. Oni žele svoja postojeća znanja, a nadasve iskustvo, iskoristiti kako bi sačuvali materijalno i duhovno bogatstvo koje su stjecali tijekom svog života. Svjesni su da ih moraju što bolje povezati s novim tehnologijama i novim generacijama kolega u poslovnom okruženju s kojima, htjeli – ne htjeli, moraju surađivati. Oni prepoznaju važnost i vrijednost kontinuiranog učenja za vlastitu prilagodbu zahtjevima tržišta rada, unatoč tome što su rođeni prije onog što danas nazivamo digitalnim dobom“, kaže dr. sc. Igor Pureta.
Imajući u vidu hvatanje koraka s novim tehnologijama i suradnje s različitim ljudima, oni traže i biraju programe cjeloživotnog obrazovanja koji će im to omogućiti. I inače skloni učenju, lako se uključuju u programe digitalne pismenosti, kako bi mogli koristiti tehnologiju koju im poduzeća daju na raspolaganje. Budući da su naši životi jako isprepleteni s tehnologijom, digitalna pismenost je preduvjet za zadržavanje ili stjecanje posla gotovo u svim zvanjima i organizacijama.
"Znanje je onaj dio organizacijskog kapitala koji ju razlikuje od drugih organizacija i koji joj donosi konkurentsku prednost. Pojedinci koji tome mogu pridonijeti iznimno su važni dio cijele priče, a njihovo znanje i iskustvo čine neprocjenjivu bazu znanja, koja je temelj razvoja i uspjeha organizacije. Posjedovanje kapitala znanja daje im sigurnost zaposlenja, priznanje unutar i izvan organizacije te osobno zadovoljstvo da njima pozitivno utječu na organizaciju u kojoj rade i zajednicu u kojoj žive. Zbog toga je znanje kapital koji se samo djelomično može izmjeriti novcem ili materijalnom naknadom, a puno je važniji u nematerijalnom dijelu kao intrinzični motivator i pokretač svakoga od nas“, smatra ovaj stručnjak iz Ramiro centra.
Studij Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju od svog početka usmjeren je prema tom 'kapitalu' i na vještine budućnosti. Priprema polaznike za istraživački rad, ali i izazove tržišta rada za koje su procjene da će svoj zenit dosegnuti u idućih pet do deset godina. Na Sveučilištu u Dubrovniku upravo traje natječaj za upis četvrte generacije studenata. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na adresi elektroničke pošte studija phd.epe@unidu.hr ili telefonom na broj +385 20 445 931, kao i na mrežnoj stranici studija: https://www.unidu.hr/poslovna-ekonomija-u-digitalnom-okruzenju/.
*Sadržaj nastao u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku.