nazivi intimnih dijelova tijela

Lana Gojak Bajt podijelila razgovor s kćeri: Četverogodišnjakinja rekla 'vulva' i pokrenula raspravu

Četverogodišnja kći Lane Gojak Bajt zna za menstruaciju i koristi stručni naziv "vulva", što je izazvalo raspravu među roditeljima. Saznajte kako razgovarati s djecom o tijelu, menstruaciji i pravilnim nazivima intimnih dijelova.
Lana Gojak Bajt o njezi kože u trudnoći i pojavi strija Foto: Instagram

Voditeljica Lana Gojak Bajt, poznata po svom popularnom podcastu Mame kod Lane, pokrenula je zanimljivu raspravu na Instagramu profilu kad je podijelila dio razgovora sa svojom kćeri.

Objava u kojoj je četverogodišnja djevojčica, u razgovoru s mamom, izjavila: "Menstruacija je kad ide krv na vulvu", izazvala je komentare roditelja.

Dok su neki pohvalili otvoren pristup mame što od malena dijete uči pravilnim anatomskim nazivima tijela, mnoge pratiteljice su bile iznenađene i zgrožene što tako malo dijete koristi stručni latinski naziv 'vulva'. Neki smatraju da je riječ previše "stručna" za tako malu djecu, a i mnogi odrasli je izbjegavaju ili zamjenjuju eufemizmima.

Ova reakcija podsjeća na širi društveni dijalog o tome kako i kada djeci objasniti dijelove tijela i njihove nazive - posebice kad se radi o intimnim dijelovima.

Razgovori o tijelu i menstruaciji s malom djecom mogu izazvati iznenađenje kod roditelja, ali su važni za zdrav razvoj djetetove svijesti o vlastitom tijelu. Ključ je u prilagodbi dobi, iskrenosti i postupnom uvođenju stručnih naziva, kako bi dijete steklo znanje bez straha ili srama.

Zašto ova situacija izaziva reakcije roditelja?

Razgovori o tijelu i spolnosti kod male djece često izazivaju kontrast između:

  • želje roditelja da djecu edukativno informiraju,
  • straha da će dijete dobiti previše informacija prerano ili koristiti "previše stručne" termine.

Ovakvi razgovori potiču roditelje da razmisle o tome kako, kada i kojim riječima uvesti dijete u teme o vlastitom tijelu.

U anketi vas pitamo kako vaše dijete uči nazive intimnih dijelova tijela:

Je li bolje koristiti dječje ili stručne nazive?

Dječji nazivi (pipica, piša) mogu biti prikladni za vrlo malu djecu, olakšavaju komunikaciju i smanjuju sram.

Latinski/stručni nazivi (vulva, penis) od početka uče dijete ispravnim terminima, što je korisno za situacije poput zdravstvenih pregleda i  kad krene u školu.

Najbolje je kombinirati pristupe: početi s dječjim nazivima, a stručne nazive uvoditi postupno, kad dijete pokaže znatiželju i razumijevanje.

Savjeti za razgovor s djecom o intimnim dijelovima tijela

Prilagodite razgovor dobi djeteta

Za malu djecu (2–5 godina) dovoljno je koristiti jednostavne i razumljive nazive poput "penis", "vulva", "guza" ili "grudi".

Kasnije, kad dijete pokazuje interes ili postavlja detaljnija pitanja, možete uvoditi dodatne stručne izraze (ako postoje, npr. vagina, klitoris, anus) i objašnjavati njihove funkcije.

Budite prirodni i otvoreni

Odgovarajte na pitanja bez posramljivanja ili osuđivanja. Ako dijete koristi svoje riječi, možete ih lagano korigirati i objasniti pravi naziv: "Tako si rekla, da, to se zove vulva."

Ne izbjegavajte stručne termine

Koristeći riječi poput "vulva", "penis" ili "anus", djeca uče točne nazive, što može smanjiti osjećaj srama i neugode kasnije u pubertetu ili kod zdravstvenih pregleda.

Pratite djetetovu reakciju

Neka razgovor bude dvosmjeran. Ako dijete odbija ili se osjeća neugodno, prilagodite terminologiju ili čekajte dok ne bude spremno.

Koristite knjige i edukativne materijale

Postoje slikovnice i edukativni materijali koji djeci na zabavan i primjeren način objašnjavaju dijelove tijela i funkcije.

Aktualna rasprava u Hrvatskoj: "Stidnica vs. "vulva" u udžbenicima

U Hrvatskoj se trenutno vodi rasprava o tome kako bi u školskim udžbenicima trebalo označavati intimne dijelove tijela. Posebnu pažnju izazvao je prijedlog Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prema kojem bi se riječ "stidnica" trebala zamijeniti terminom "vulva" ili nekim neutralnijim izrazom. Razlog je što korijen riječi "stid" nosi konotacije srama, koje mogu utjecati na percepciju vlastitog tijela kod djece.

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić naglasila je da bi ovakva promjena mogla doprinijeti smanjenju stigme i stereotipa vezanih uz tijelo i spolnost, posebno u obrazovnom kontekstu, gdje djeca prvi put uče o anatomiji i razvoju.

S druge strane, prijedlog nije naišao na odobravanje kod svih. Dio jezičara i stručnjaka upozorava da bi uklanjanje tradicionalnog korijena riječi moglo osiromašiti jezik i da ovakve promjene zahtijevaju široku stručnu raspravu prije nego što se uvedu u školske udžbenike.