Povodom Dana nulte tolerancije na diskriminaciju, potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac u srijedu je održala tematski razgovor posvećen vršnjačkom digitalnom nasilju i njegovoj prevenciji. U raspravi su sudjelovale izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljica istraživanja #deSHAME Hrvatska, Lucija Vejmelka, predstavnica Centra za sigurniji internet (CSI) Tea Čičić te predstavnica A1 Hrvatska, Marijana Zagorac.
Alarmantni podaci nacionalnog istraživanja o vršnjačkom nasilju u višim razredima osnovne škole pokazuju da svaki treći učenik (34,2 %) doživljava nasilna ponašanja u online svijetu barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik (24,1 %) priznaje da u istom razdoblju i sam čini nasilna djela na internetu.
Digitalni prostor postao je produžetak dječjeg društvenog života
U uvodnom obraćanju, Glasovac je istaknula da internet više nije paralelna stvarnost, već produžetak dječjeg društvenog života. Naglasila je kako djeca samostalno počinju koristiti internet već oko šeste godine života te da velik broj njih provodi više sati dnevno u online okruženju.
“Digitalno nasilje jest stvarno nasilje. Ono ostavlja dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje, osjećaj sigurnosti i dostojanstvo djece. Jednom objavljeni sadržaji ne nestaju, oni se šire i vraćaju proizvodeći dodatnu štetu”, upozorila je Glasovac.
Potpredsjednica Sabora izrazila je žaljenje što ne postoji jedinstveni zakonodavni okvir niti krovna strategija koja izravno uređuje pitanje digitalne sigurnosti djece. Napomenula je da je Vlada u svom Programu za razdoblje 2024.-2028. preuzela obvezu izrade Nacionalnog programa za djecu i mlade u digitalnom okruženju (2024.–2026.), a iako je Radna skupina formirana i nacrt dokumenta dovršen, program još uvijek nije usvojen.
“U trenutku kada raspolažemo jasnim podacima, stručnim preporukama i iskustvima s terena, nemamo krovni dokument koji bi jasno definirao mehanizme zaštite, edukacije i odgovornosti prema djeci i mladima u digitalnom prostoru. Djeca ne mogu čekati administrativne dorade”, poručila je Glasovac.
Iskustva i primjeri dobre prakse
Tijekom sastanka, sudionice su predstavile rezultate istraživanja i iskustva iz rada s djecom i roditeljima te primjere dobre prakse u području edukacije i prevencije.
Tea Čičić govorila je o djelovanju CSI-a, koji gotovo 20 godina pruža zaštitu djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta. U 2025. godini evidentirano je 1.200 kontakata putem linije Helpline, što je povećanje od 27 % u odnosu na 2024., dok je preko 200 ilegalnih sadržaja prijavljeno putem Hotline obrasca. Centar je također, u suradnji s A1 Hrvatska kroz projekt #BoljiOnline, proveo više od 1.400 edukativnih aktivnosti za preko 63.000 sudionika diljem Hrvatske.
“Baš danas se otvara i novi ured Centra za sigurniji internet u Puli, čime se čini važan iskorak u sustavnoj zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju na području Istarske županije”, ponosno je istaknula Čičić.
Marijana Zagorac predstavila je aktivnosti A1 Hrvatska u okviru inicijative #BoljiOnline, uključujući edukativne programe, suradnje sa školama i razvoj alata za sigurnije korištenje interneta.
“Mreža najvažnijih influencera, odnosno program usavršavanja za učitelje kroz koji je do sada prošlo više od 600 učitelja i profesora, jedan je od značajnijih projekata. Djeci koja odrastaju u svijetu influencera izuzetno je bitno pratiti one koji znaju koliko je važno odgovorno ponašanje u online svijetu, a upravo to se uči kroz šest edukacijskih modula na digitalnoj platformi Škola odgovornog influensanja”, naglasila je Zagorac.
Djeca s 8 godina dobivaju mobitele, društvene mreže s 10
Izvanredna profesorica Lucija Vejmelka predstavila je ključne nalaze istraživanja Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj (#deSHAME 3).
“Prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je 8 godina, a prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već s prosječnih 10 godina. To znači da najmanje polovica učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil. Vezano uz online svijet, svaki treći učenik doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu”, kazala je Vejmelka.
“Današnji adolescenti nemaju mogućnost razvijanja osobnih odnosa. Na pitanje imaju li prijatelje odgovaraju da ih imaju jako puno, ali oni u biti nemaju duboke odnose. Imaju po nekoliko profila na jednoj društvenoj mreži. Kako će ta generacija naučiti biti autentična?”, zapitala se Vejmelka, naglašavajući kako današnja djeca odrastaju u kulturi nepovjerenja.
“Više od polovice djece, njih 54,2 %, izjavilo je da ne bi nikome reklo da su doživjeli nasilje online. Roditeljima bi se obratilo tek 31,9 %, a nastavnicima svega 23,7 %. Djeca se češće oslanjaju na tehničke mjere, poput blokiranja počinitelja - 72,3 % i prijavljivanje platformama - 66,2 %, nego na pomoć odraslih. S druge strane, djeca jasno naglašavaju važnost međusobnog prihvaćanja, podrške i učenja o posljedicama nasilja”, dodala je Vejmelka.
Poruka za politiku i društvo
“Naša zadaća u politici je da ovakva istraživanja i iskustva s terena pretočimo u konkretne javne politike. Djeca moraju znati da ih čujemo i da ih štitimo – i offline i online”, poručila je Glasovac, naglašavajući da je borba protiv digitalnog nasilja zajednička odgovornost institucija, sustava i cijelog društva.
Zaključno, potpredsjednica Sabora zahvalila je sudionicama na njihovoj stručnosti, predanosti i kontinuiranom radu na terenu, piše Sabor.hr.