Biti tinejdžer u današnje vrijeme može biti izazovno. Mladi se suočavaju s pritiscima koji su često intenzivniji nego ikada prije - školske obaveze, utjecaj društvenih mreža, problemi s prihvaćanjem vlastitog tijela i hormonalne promjene u pubertetu mogu dodatno opteretiti one tinejdžere koji se nalaze u čestim sukobima s roditeljima, prenosi HINA Zdravlje.
“Odrastanje danas može biti iznimno zahtjevno za mlade”, upozorava Stevie Goulding, privremena voditeljica usluga u britanskoj organizaciji YoungMinds koja se bavi mentalnim zdravljem djece, mladih i njihovih roditelja. Organizacija osigurava podršku svima kojima je potrebna kako bi se očuvalo mentalno zdravlje.
Goulding ističe da tinejdžeri često balansiraju između različitih pritisaka - akademskih očekivanja, društvenih mreža, brige za budućnost, pa čak i financijskih izazova kod kuće. “Nije ni čudo što se mnogi ponekad osjećaju preopterećeno”, objašnjava.
Naglašava kako je ključno da roditelji na vrijeme prepoznaju znakove emocionalne napetosti, jer ono što se na prvi pogled može činiti kao neraspoloženje ili povlačenje u sebe često ukazuje na dublji stres. “Umjesto da reagirate frustracijom ili vikanjem, što često prekida komunikaciju, pristupite djetetu smireno i s razumijevanjem. To može ojačati vaš odnos i stvoriti siguran prostor u kojem će se dijete osjećati dovoljno ugodno da se otvori”, savjetuje Goulding.
Predlaže i pronalazak svakodnevnih mirnih trenutaka za međusobno povezivanje, u aktivnostima koje obje strane uživaju, uz nesuđeno osuđivanje i aktivno slušanje. “Samo prisustvo, pokazivanje empatije i potvrda da je u redu osjećati ono što osjećaju može biti vrlo umirujuće”, dodaje.
Stručnjaci savjetuju strpljenje i razumijevanje
Dr. Margot Sunderland, stručnjakinja za mentalno zdravlje adolescenata i direktorica organizacije Trauma Informed Schools UK, koja školama pomaže u učinkovitom reagiranju na probleme mentalnog zdravlja, ističe važnost roditeljskog pristupa smanjenju stresa.
“Roditelji koji pokušaju razumjeti kroz što njihov tinejdžer prolazi, umjesto da pojačavaju stres svojim reakcijama, mogu značajno poboljšati odnos s djetetom. Kod tinejdžera je sustav reakcije na stres u mozgu hiperaktivan, jer se tijekom adolescencije odvijaju velike promjene”, objašnjava Sunderland.
“To je kao da se u mozgu stvaraju novi putovi, dok istovremeno hormoni djeluju snažno i intenzivno. Roditelji moraju biti strpljivi, empatični i shvatiti da tinejdžeri u ovoj fazi često djeluju nerazumno, no njihov zadatak je ostati empatičan i podržavajući”, naglašava.
Sunderland, autorica više od 20 knjiga i psihoterapeutkinja, daje praktične smjernice kako reagirati kada tinejdžer pokazuje prkos, ljutnju ili nerazumno ponašanje.
9 savjeta roditeljima
1. Budite empatični
Ako se tinejdžer naljuti, nemojte reagirati s istom emocijom. Umjesto toga, pokušajte izraziti razumijevanje i potvrditi osjećaje: “Ovo ti je sada stvarno teško razdoblje” ili “Vidim da si ljut na mene”. Empatija smanjuje stres i jača komunikaciju.
2. Ne branite se
Ako tinejdžer kaže da vas mrzi, izbjegavajte obrambene reakcije poput: “Ne razgovaraj tako sa mnom!” Bolje je priznati osjećaj: “Doista si ljut jer sam postavio granicu - razumijem da ti to teško pada.”
3. Ne pokušavajte odmah rješavati problem
Aktivno slušanje je važnije od brzog davanja savjeta. Tinejdžeri žele razumijevanje, a ne ispravljanje. Ponekad je dovoljno podnijeti njihovu bol i slušati bez pokušaja momentalnog rješavanja situacije.
4. Ostanite mirni unatoč stresu
Ako tinejdžer viče, mirno reagirajte. Po potrebi se povucite u drugu prostoriju i ispustite frustraciju, ali izvan prisustva djeteta te nakon toga razgovarajte smirenim glasom. Odgovornost možete prebaciti na partnera ili prijatelja, ali nikako na tinejdžera.
5. Umjesto prijetnji, koristite 'dok' u rečenicama
Umjesto prijetnji (“Ako ne napraviš X, oduzimam ti iPhone”), koristite strukturu: “Ne možeš napraviti X dok ne završiš Y”. To je učinkovitije od uskraćivanja privilegija.
6. Ne vičite
Vikanje oštećuje dijelove mozga odgovorne za verbalnu obradu i nije učinkovit odgojni alat. “Roditelj može pomisliti da je vikanje prihvatljivo, ali nije”, upozorava Sunderland.
7. Budite znatiželjni
Pokazivanje interesa za tinejdžerove osjećaje može otvoriti komunikaciju: “Stvarno želim razumjeti, možeš li mi pomoći da shvatim?” Sažimanje njihovih osjećaja pomaže u potvrđivanju da ste ih zaista čuli.
8. Pokažite da želite razgovarati
Ako stalno prigovarate ili pokušavate spriječiti neraspoloženje, tinejdžer će tražiti rješenja izvan doma, često na društvenim mrežama. Otvoren razgovor jača povjerenje i omogućava dijete da podijeli svoja iskustva.
9. Budite strpljivi
Mozak tinejdžera nastavlja se razvijati do kasnih dvadesetih. Najveće promjene i nestabilnosti raspoloženja događaju se između 13. i 16. godine. “Bit će trenutaka kada ćete ‘izgubiti’ dijete, a zatim će se ponovno vratiti. Roditelj bi trebao biti poput terapeuta dok ne prođu te godine”, pojašnjava Sunderland. Stabilnost se obično postiže oko 22. godine.