Dijete sklono laganju ne mora nužno završiti na pogrešnom životnom putu, pokazuje nova studija objavljena u svibnju u časopisu Development and Psychopathology, temeljena na praćenju osoba koje su pohađale škole u kanadskom Quebecu sredinom 1980-ih, piše HINA Zdravlje.
“Većina dječjeg laganja ne dovodi do ozbiljnih problema u odrasloj dobi, a samo su određene vrste laganja povezane s kasnijim psihološkim ili pravnim poteškoćama”, zaključili su znanstvenici sa Sveučilišta McGill u Montrealu i John Jay Collegea u New Yorku nakon istraživanja na oko tri tisuće ispitanika.
U radu se navodi da su “najčešći obrasci” pokazivali “stabilnost”, ali i “postupno smanjenje prijavljivanja laganja tijekom vremena”.
Istodobno, djeca sklona laganju u nekim su slučajevima ranije pokazivala “agresivnost i impulzivnost”, prije nego što su u prijelazu iz adolescencije u odraslu dob razvila “asocijalne crte ličnosti i imala kaznene presude”.
“Ne slijede sva djeca isti razvojni obrazac laganja”, rekla je Victoria Talwar sa Sveučilišta McGill.
Prema njezinim riječima, povremeno laganje u djetinjstvu smatra se očekivanim i vjerojatno bezopasnim, dok bi “uporno i sve učestalije laganje tijekom vremena - osobito u kombinaciji s agresivnošću i impulzivnošću” moglo upućivati na potrebu za dodatnom podrškom, a ne isključivo disciplinom.