Blue Monday je izraz koji se najčešće koristi za treći ponedjeljak u siječnju, navodno „najdepresivniji dan u godini“. Ideja potječe iz 2005. godine, kada je britanski psiholog Cliff Arnall predstavio formulu koja uključuje čimbenike poput tmurnog vremena, niskog motivacijskog razine, dugova nakon praznika i neispunjenih novogodišnjih odluka - ali ta "formula" nema znanstvenu potvrdu i danas se smatra pseudos znanstvenom pričom kreiranom u marketinške svrhe. Koncept je postao popularan i često se koristi u medijima i društvenim mrežama, ali stručnjaci ističu da nije stvarna psihološka dijagnoza niti univerzalno pravilo o ljudskom raspoloženju.
Zanimljivo je da, iako Blue Monday nema čvrste znanstvene osnove, mnoge osobe ipak doživljavaju pad energije i motivacije u siječnju, dijelom zbog kraćih sati dnevnog svjetla, tmurnog vremena i povratka na svakodnevne obaveze nakon praznika.
1. Prihvatite osjećaje, ali ih ne preuveličavajte
Važno je znati da osjećaj tuge ili umora nije “pokazatelj neuspjeha”. Psiholozi ističu da Blue Monday nije medicinska dijagnoza – on više označava osjećaje koje mnogi doživljavaju u siječnju zbog manjka svjetla, hladnoće i povratka rutini nakon praznika.
Savjet: Dopustite si priznati kako se osjećate bez krivnje. Ako vam je danas teže, to je samo osjećaj – prolazan i ljudski.
2. Svjetlo i priroda - jednostavni, ali moćni alati
Manjak dnevnog svjetla zimi može utjecati na ritam spavanja i razinu energije. Stručnjaci preporučuju:
- Izlaganje dnevnom svjetlu – čak i kratka šetnja u prirodi pomaže regulirati cirkadijalne ritmove i povećati serotonin, hormon sreće.
- Korištenje light box lampi ako ste dugo bez svjetla – posebno u regijama s oblačnim zimskim danima.
Savjet za mame: Uključite kratke obiteljske šetnje – ne mora biti duga ruta, dovoljno je 15–20 minuta zraka i svjetla.
3. Kvalitetan san i rutina
Pad energije je često povezan s lošom spavanjem. Stručnjaci savjetuju:
- Održavanje redovitog ritma spavanja;
- Izbjegavanje ekrana prije spavanja;
- Opustite se uz toplu kupku, knjigu ili mirnu glazbu.
Noćna rutina koja uključuje planiranje sutrašnjih obaveza ili kratko vođenje dnevnika može pomoći “isprazniti” um i lakše zaspati.
4. Krećite se – fizička aktivnost diže raspoloženje
Tjelesna aktivnost, čak i lagana poput hodanja, plesanja ili joge kod kuće, potiče otpuštanje endorfina – prirodnih “poboljšivača raspoloženja”.
Savjet za mame: Pustite omiljenu glazbu i zajedno s djecom napravite mini plesnu pauzu – podiže raspoloženje i djeci i vama.
5. Druženje i povezivanje
Vrijeme s ljudima koje volite stvarno može “rasvijetliti” tmuran dan. Planirajte:
- kratke razgovore s prijateljima ili članovima obitelji;
- zajedničku večeru ili šalicu čaja bez ometanja;
- čak i video pozive ako ste daleko.
Savjet za mame: podrška drugih roditelja može učiniti ogromnu razliku – čak i kratka razmjena poruka može vas podsjetiti da niste same.
6. Usredotočite se na male radosti i zahvalnost
Psihologija pozitivnosti pokazuje da redovito prakticiranje zahvalnosti može potaknuti bolje raspoloženje. Vođenje male liste stvari na kojima ste zahvalni može biti jednostavan, ali učinkovit alat.
Primjer: Zahvalna sam na jutarnjoj šalici kave, osmijehu vlastitog djeteta, toploj dekici…
7. Obavite male zadatke – osjećaj postignuća je važan
Kad smo preopterećeni ili umorni, veliki zadaci djeluju zastrašujuće. Podijelite dan na male “sitnice” koje možete završiti:
- Naručite namirnice unaprijed
- Planirajte kratke pauze za sebe
- Završite jedan mali posao i pohvalite se za to
Svaki malo postignuće može stvoriti osjećaj da napredujete – i to može biti jako motivirajuće.
8. Ako je teško – potražite stručnu pomoć
Ako osjećaji tuge, umora ili iscrpljenosti postanu dugotrajni i intenzivni, bitno je potražiti podršku stručnjaka (psiholog, psihijatar). Blue Monday je društveni koncept, ali ozbiljna mentalna stanja zahtijevaju profesionalnu pažnju.
Blue Monday možda postoji kao fraza u medijima, ali vaše osjećaje nitko ne može definirati jednim danom. Važno je shvatiti da nije sramota osjećati se ponekad lošije, posebno u siječnju. Ključno je prihvatiti to, povezati se s drugima, pokrenuti tijelo i um, i biti nježan/na prema sebi i svojoj obitelji.
Ako imate djecu, uključite ih u male rituale brige o sebi – jer način na koji vi skrbite o sebi pomaže i njima da nauče kako se suočavati s teškim danima.