Atopijski dermatitis najčešća je kronična kožna bolest u dječjoj dobi, a u Hrvatskoj i svijetu pogađa značajan broj mališana, osobito u urbanim sredinama i obiteljima s atopijskom predispozicijom.
Kako objašnjava dr. med. Ante Mazalin iz Poliklinike Salvea, riječ je o dugotrajnom stanju kože koje se očituje kroz suhoću, svrbež i upalne promjene.
„Atopijski dermatitis je najučestalija kronična kožna bolest u dječjoj dobi koju karakterizira uporna i konstantna suhoća, iritacija i svrbež kože s više ili manje učestalim periodima poboljšanja i pogoršanja“, ističe dr. Mazalin.
Bolest koja često počinje u najranijoj dobi
Prema njegovim riječima, bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće počinje u prve dvije godine života. Procjenjuje se da od atopijskog dermatitisa danas pati oko 15 do 20 posto djece predškolske i školske dobi, dok je u odraslih taj udio znatno manji.
„Veliku ulogu u obolijevanju igra obiteljska predispozicija, odnosno postojanje tzv. atopije u članova uže obitelji“, navodi liječnik.
Tijek bolesti, dodaje, izrazito je individualan. Kod neke djece simptomi se povlače prije polaska u školu, dok kod drugih traju i kroz pubertet ili odraslu dob. „Kod manjeg broja bolesnika tegobe perzistiraju dalje kroz život“, pojašnjava liječnik.
Također ističe da se bolest često pogoršava zimi, dok u toplijim mjesecima dolazi do poboljšanja. Djeca koja rano razviju atopijski dermatitis imaju i veći rizik za razvoj drugih alergijskih bolesti, što se naziva "atopijski marš".
Kako prepoznati simptome
Glavni simptomi atopijskog dermatitisa su izrazita suhoća kože, svrbež te upalne promjene koje mogu biti crvene, vlažne ili prekrivene krastama.
„Glavna obilježja atopijskog dermatitisa su uporno suha koža, svrbež te promjene u vidu jače ili slabije izraženih upaljenih crvenih, suhih, vlažnih ili krastastih područja“, navodi dr. Mazalin.
Kod dojenčadi se promjene često javljaju na licu, dok se kasnije mogu proširiti na cijelo tijelo, osobito pregibe koljena, laktove, vrat i vlasište. U starije djece promjene su često lokalizirane na šakama, zapešćima i pregibima. Ako bolest traje dulje, može doći do zadebljanja kože i izraženijeg kožnog crteža, što se naziva lihenifikacija.
Alergeni i okidači: što pogoršava stanje?
Najčešći alergeni koji mogu pogoršati stanje uključuju određene namirnice poput kravljeg mlijeka, jaja, pšenice i soje, ali i inhalacijske alergene poput grinja i dlake kućnih ljubimaca.
„Nikako se ne preporučuje samostalno i samoinicijativno provoditi eliminaciju određenih namirnica jer može dovesti do kalorijskog deficita i pothranjenosti djeteta“, upozorava liječnik.
Osim hrane, pogoršanju doprinose i okolišni čimbenici: prašina, suhi zrak, dim cigareta, sintetička odjeća te pregrijani prostori.
Liječenje: njega kože je temelj
Kontrola bolesti temelji se na svakodnevnoj njezi kože, izbjegavanju okidača i primjeni protuupalnih lijekova. „Svakodnevna njega kože izrazito je bitna jer smanjuje suhoću, iritaciju i svrbež“, naglašava dr. Mazalin.
Preporučuje se kratko kupanje u mlakoj vodi uz dodatak ulja, nakon čega se koža nježno osuši i nanosi hidratantna krema - emolijens. Takva se njega provodi i u fazi pogoršanja i u fazi mirovanja bolesti.
Za ublažavanje svrbeža mogu se koristiti antihistaminici, dok su u akutnim fazama osnovna terapija kortikosteroidne kreme. „Kortikosteroidni pripravci nisu štetni ukoliko se primjenjuju pod nadzorom liječnika u preporučenoj dozi i kroz određeni period“, ističe Mazalin.
U težim slučajevima koriste se i imunomodulatorne kreme te fototerapija, isključivo pod nadzorom specijalista.
Prevencija i važna uloga dojenja
Iako ne postoji siguran način prevencije razvoja bolesti, određene mjere mogu smanjiti rizik ili ublažiti simptome. „Povoljno može djelovati isključivo dojenje u prvih 5 do 6 mjeseci života“, navodi liječnik.
Također se preporučuje redovita njega kože od najranije dobi, osobito kod djece s obiteljskom sklonošću alergijama.
Cijepljenje i atopijski dermatitis
Dr. Mazalin posebno naglašava da atopijski dermatitis nije prepreka za cijepljenje. „Atopijski dermatitis sam po sebi nikako nije kontraindikacija za cijepljenje dječjim cjepivima“, ističe.
Cijepljenje se eventualno može odgoditi samo u akutnim fazama bolesti s izraženim promjenama, dok je poseban oprez potreban u rijetkim slučajevima teških alergija na jaja kod pojedinih cjepiva.