Briga o dječjim zubima nije važna samo zbog prevencije karijesa. Prema novim saznanjima i upozorenjima stručnjaka, oralno zdravlje usko je povezano i s mentalnim zdravljem djece - od samopouzdanja do koncentracije i školskog uspjeha.
U svakodnevici u kojoj roditelji već vode bitke s prekomjernim korištenjem ekrana, neredovitim spavanjem i preskakanjem obroka, još jedna navika često ostaje u sjeni: pravilna briga o zubima. No, upravo ona može imati dalekosežne posljedice.
Svako treće dijete ima probleme sa zubima
Prema istraživanju Nacionalnog istraživanja o zdravlju djece C.S. Mott Children’s Hospital, više od trećine djece ima određene dentalne probleme.
U istraživanju je sudjelovalo 1 801 roditelj djece u dobi od 4 do 17 godina, a rezultati su pokazali da:
- 36% djece ima dentalne probleme poput karijesa, obojenih zubi ili osjetljivosti
- samo 3 od 5 djece redovito pere zube dva puta dnevno
- dječaci rjeđe od djevojčica održavaju redovnu oralnu higijenu
- djeca koja imaju 0–1 naviku oralne higijene dnevno imaju znatno više problema sa zubima (44%) u odnosu na onu koja imaju 2–3 navike (31%)
Loš zadah također je čest, ali ga roditelji često pogrešno pripisuju „jutarnjem dahu“, umjesto nedovoljnoj higijeni.
Što se događa kada se oralna higijena zanemari?
Stomatolog i osnivač sustava oralne njege Supermouth, dr. Kami Hoss, upozorava da problemi ne staju na karijesu.
„Karijes je najčešći problem, zatim slijede gingivitis, erozija cakline i neravnoteža oralnog mikrobioma, što se može manifestirati kao kronični loš zadah, ponavljajući karijesi i rani oblici bolesti desni“, objašnjava dr. Hoss.
No posljedice se ne zadržavaju samo u ustima.
Veza između zubi i mentalnog zdravlja
Istraživanja objavljena u American Journal of Orthodontics pokazala su da su zubi najčešća fizička osobina zbog koje djeca postaju meta vršnjačkog nasilja.
Posljedice takvog iskustva uključuju:
- niže samopouzdanje
- izbjegavanje škole i društvenih aktivnosti
- socijalnu izolaciju
- simptome depresije
Uz to, neliječeni dentalni problemi mogu uzrokovati stalnu bol koja utječe na ponašanje i koncentraciju.
„Dijete s neliječenim karijesom može svakodnevno živjeti s niskom razinom boli. Ne može se koncentrirati, postaje razdražljivo. Često sam vidio djecu koja su pogrešno dijagnosticirana s poremećajima ponašanja, a stvarni problem bio je bol u zubima“, ističe dr. Hoss.
Novi izazovi: prehrana i društvene mreže
Stručnjaci upozoravaju da se rizici danas dodatno povećavaju. Prehrana bogata procesiranom hranom, stalno grickanje i kiseli napitci poput gaziranih pića i energetskih napitaka povećavaju rizik od karijesa i oštećenja cakline.
Istovremeno, društvene mreže stvaraju novi psihološki pritisak.
„Djeca danas postaju svjesna svog izgleda sve ranije. Imam pacijente od 8 godina koji pitaju za izbjeljivanje zubi“, kaže dr. Hoss.
On upozorava i na pojavu koju naziva „anksioznost zbog osmijeha“ - djeca uspoređuju svoje prirodne zube s filtriranim slikama na internetu i počinju misliti da nešto nije u redu s njihovim izgledom.
1-4-7 pravilo - kako roditelji mogu pomoći?
Stručnjaci ističu da roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji i stvaranju zdravih navika.
Dr. Hoss preporučuje tzv. „1-4-7 pravilo“:
- prvi posjet stomatologu do 1. godine
- ortodontska procjena oko 4. godine
- sveobuhvatni ortodontski pregled do 7. godine
„To su ključna razvojna razdoblja u kojima rana intervencija može spriječiti ozbiljnije probleme kasnije“, objašnjava.
Također naglašava važnost rutine i pravilnih proizvoda:
- pasta za zube s nano-hidroksiapatitom
- konac bez PTFE-a
- vrlo mekana četkica
- čistač jezika
- vodica za ispiranje bez alkohola (nakon 6. godine)
Najvažniji primjer su roditelji
Djeca, kaže dr. Hoss, najviše uče promatrajući. „Djeca čiji roditelji sami vode računa o zdravlju imaju više od pet puta veću vjerojatnost da će redovito odlaziti na preglede“, ističe.
Roditelji bi trebali obratiti pažnju i na tihe znakove problema: disanje na usta, kronični loš zadah, hrkanje, škrgutanje zubima ili izbjegavanje osmijeha.
Stručnjaci poručuju da oralno zdravlje nije izoliran dio brige o djetetu, već važan dio njegova fizičkog i emocionalnog razvoja — koji može utjecati na cijeli život, piše Parents.