Prema najnovijim podacima koje su hrvatski mediji objavili jučer, u Hrvatskoj je u 2025. godini rođeno više novorođenih nego u 2024. godini, što je vijest s obzirom na dugogodišnji trend pada nataliteta u zemlji.
Podaci iz 30 rodilišta
Nezavisna analiza podataka iz 27 od ukupno 30 rodilišta diljem Hrvatske koje je dobio RTL Danas pokazuje da je u tim rodilištima u 2025. godini ukupno rođeno 711 beba više nego u 2024. godini. Najveći apsolutni porast broja rođenih zabilježen je u rodilištima u Zaboku (138 više beba nego 2024.), KBC-u Zagreb (107 više), Sisku (97 više) te Čakovcu i Rijeci (86 odnosno 78 više).
Unatoč ukupnom pozitivnom pomaku, u 11 rodilišta zabilježen je pad broja novorođenih - osobito u Našicama (90 manje), Splitu (78 manje), Bjelovaru (60 manje) i Zadru (54 manje).
Ove brojke predstavljaju prvi takav porast u posljednjih nekoliko godina i dolaze usprkos dugoročnoj demografskoj slici koja je bila negativna. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz priopćenja o prirodnom kretanju stanovništva za 2024., broj živorođenih u 2024. godini iznosio je 32 069, što je čak 101 dijete manje nego 2023. godine, a prirodni je prirast ostao negativan.
Mediji naglašavaju da su podaci o porastu rođenih u 2025. još preliminarni i da se temelje na podacima iz većine, ali ne svih rodilišta u zemlji. Ipak, podatak da su u 60 % bolnica zabilježene veće brojke novorođenih od prethodne godine daje optimizam demografima i donositeljima politika u zemlji.
U Hrvatskoj stopa nataliteta među nižima u EU
Hrvatska se već godinama suočava s izazovima niskog nataliteta i depopulacije povezane s emigracijom i starenjem stanovništva, što potvrđuju Eurostat i druge demografske analize. Prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je broj živorođenih u 2024. godini bio manji nego prethodnih godina, a stopa nataliteta ostaje među nižima u EU.
Demografski stručnjaci upozoravaju da pojedinačni pozitivan trend u rodilištima ne znači obrat dugoročne demografske slike, ali ga smatraju važnim signalom da se demografske mjere - poput financijskih potpora obiteljima, poboljšanja roditeljskog dopusta i drugih poticaja - mogu početi odražavati u praksi.
Iako rješenje dubokih demografskih problema Hrvatske ostaje daleko, vijest da je 2025. u većini rodilišta rođeno više djece nego 2024. predstavlja tračak optimizma nakon niza godina negativnih trendova. Konačni službeni podaci o ukupnom broju novorođenih u cijeloj zemlji bit će objavljeni naknadno, ali informacija iz bolnica već daje prve indikacije pozitivnog pomaka.