Novo istraživanje pokazuje da bi dob majke u trenutku rođenja djeteta mogla biti povezana s rizikom od alergijskih bolesti u ranom djetinjstvu - i to na način koji do sada nije bio potpuno razumljiv. Studija jasnije povezuje kasniju dob majki s nižim rizikom od razvoja alergija i simptoma povezanih s alergijama kod djece.
Velika japansko‑američka studija koja je analizirala podatke iz više od 34 000 majki i njihovih djece otkrila je da djeca majki koje su ih rodile kad su bile starije od 35 godina imaju značajno niži rizik od određenih alergijskih problema u ranom djetinjstvu nego djeca majki mlađih od te dobi.
Glavni nalazi uključuju:
- Rizik od alergija na hranu u prvoj godini života bio je niži kod djece majki od 35 do 39 godina i posebno kod majki starijih od 40 godina u usporedbi s djecom majki od 25 do 29 godina.
- Djeca starijih majki imala su manje šanse za simptome povezane s astmom i manju osjetljivost na grinje - čest okolišni alergen do četvrte godine.
- Kada su oba roditelja imala 35 ili više godina, rizik za ove alergijske simptome bio je još niži.
Rezultati su ostali jasni čak i nakon što su znanstvenici u analizu uključili čimbenike poput obiteljske povijesti alergija, pušenja, obrazovanja i socioekonomskog statusa.
Je li ovo novo otkriće?
Ideja da roditeljska dob utječe na zdravlje djece već je predmet istraživanja, ali dosad se najviše pažnje uglavnom posvećivalo negativnim aspektima kasnijeg roditeljstva - poput većeg rizika od komplikacija u trudnoći ili genetskih rizika, npr. nekih kromosomskih anomalija.
Međutim, ovo konkretno istraživanje koje se fokusira na alergije kao ishod u ranom djetinjstvu je relativno novo i daje specifične podatke na temelju velike populacije. Prethodna istraživanja često su bila manja ili su se bavila drugim zdravstvenim ishodima, a ne fokusirano na alergijske bolesti i njihovu povezanost s dobi majke.
Kako znanstvenici objašnjavaju ovu povezanost?
Istraživači još ne mogu sa sigurnošću reći zašto djeca starijih majki imaju manji rizik od alergija, ali ističu nekoliko mogućih razloga:
- Razlike u okolišnim i životnim čimbenicima - starije majke često imaju stabilniji životni stil, bolje planiraju trudnoću i imaju više pristupa zdravstvenoj skrbi.
- Epigenetski utjecaji - dob roditelja može utjecati na načine na koje se geni „uključuju” ili „isključuju” bez promjene same DNK strukture, što može utjecati na imunološki sustav djeteta.
- Obiteljska okolina - stariji roditelji često odgajaju djecu u drugačijim okruženjima (manje izloženosti štetnim tvarima, bolje prehrambene prakse, duže dojenje), što može utjecati na razvoj imunološkog sustava.
Važno je napomenuti da je ovo observacijska studija - ona pokazuje povezanost, ali ne i uzročnost. Drugim riječima, ne možemo tvrditi da starija dob majke automatski “štiti” od alergija; ova veza može biti posljedica više međusobno povezanih faktora.
Ovo istraživanje daje zanimljiv uvid u to kako roditeljska dob može biti jedna od mnogih komponenti koja oblikuje zdravlje djeteta, ali ne znači da je starije roditeljstvo jedini ili glavni faktor koji određuje alergije. Alergijske bolesti i osjetljivost imunološkog sustava oblikuju se kroz kompleksnu interakciju gena, okoliša i životnih navika.
Za roditelje to znači da:
- Planiranje trudnoće u kasnijoj dobi može donijeti određene zdravstvene prednosti, ali isto tako nosi i druge rizike (npr. komplikacije trudnoće) koji se moraju uzeti u obzir.
- Briga o okolišu djeteta, prehrani, dojenju i imunološkom razvoju ostaje ključna bez obzira na dob roditelja.
- Buduća istraživanja trebaju objasniti biološke mehanizme iza ove povezanosti.
Ovo istraživanje sugerira da djeca majki starijih od 35 godina mogu imati niži rizik od alergija u ranoj dobi, uključujući alergije na hranu i osjetljivost na grinje. Ovo je značajan dodatak znanstvenoj literaturi jer doprinosi razumijevanju kako dob majke može utjecati na imunološki razvoj djeteta, ali nije konačan odgovor ni univerzalna pravila - ono ukazuje na povezanost, a ne uzročnost.